Povodom proboja tunela Ivan, zanimljivo je osvrnuti se na povijest prometnih veza preko možda i najpoznatijeg planinskog prijevoja u BIH.
Planina Ivan predstavlja, na neki način, slovo "i" u nazivu Bosne i Hercegovine. Na ovom prostoru su postojali ključni putevi tijekom mnogo proteklih stoljeća.
Prvi tunel dužine 645 metara kroz planinu Ivan izgradila je Austro-Ugarska monarhija krajem 1880-ih godina u sastavu izgradnje željezničke pruge uskotračnog kolosijeka, objavile su Autoceste FBiH.
Drugi tunel dužine 3.230 m izgradila je Kraljevina Jugoslavija ranih 1930-ih godina u cilju unaprjeđenja austrougarske pruge. Ovaj tunel je tijekom nekoliko sljedećih desetljeća bio najduži tunel u Bosni i Hercegovini. Tunel je danas u upotrebi za željezničku prugu normalnog kolosijeka.
Kasnih 1970-ih godina prvi tunel je doživio potpunu preobrazbu kada ga je SFRJ proširila i prepravila u dvosmjerni cestovni tunel magistralne ceste M-17.
"Probojem probojem tunela Ivan dužine 1.741 m imamo treći po redu i to dvocijevni tunel autoceste A1 na Koridoru 5C, čiji početak korištenja očekujemo na ljeto 2022. godine".
Okončanjem izgradnje dionice autoceste A1 Tarčin – Konjic preko Ivan-sedla postojat će sljedeće prometne veze:
Srednjovjekovni karavanski put
Stari kolski drum
Željeznička pruga Sarajevo – Ploče
Magistralna cesta M-17
Autocesta A1
