Korištenje Buškog jezera

HBŽ tuži HEP zbog duga od tri milijuna KM, naknada nije plaćena već dvije godine

22.03.2018.
u 08:00

Radi naplate duga zbog neplaćanja županijske naknade od posebnog značaja za županiju, koja je propisana Zakonom o vodama Hercegbosanske županije, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije, Županijsko javno pravobraniteljstvo pokrenulo je sudski spor protiv Gospodarskog društva HEP – proizvodnja Zagreb, Sektor hidroelektrane i Crpne stanice “Buško blato” d.o.o. Livno, piše Večernji list BiH.

Što kaže Zakon?

U odredbama članka 74. Zakona o vodama Hercegbosanske županije (Narodne novine Hercegbosanske županije, broj 8/15) utvrđena je obveza plaćanja županijske naknade od posebnog značaja za županiju, koju su dužni plaćati korisnici općih dobara bez obzira imaju li sjedište na području županije, Federacije BiH, Bosne i Hercegovine ili drugih država. - Ova naknada se, između ostalog, utvrđuje za proizvodnju električne energije i druge pogonske namjene u visini od 0,01 KM/kWh proizvedene električne energije. Na temelju mjesečnih izvješća o količinama iskorištene vode za proizvodnju električne energije, ukupan dug HEP – proizvodnje d.o.o. Zagreb Hercegbosanskoj županiji, sukladno ovoj županijskoj naknadi, za 2016. godinu iznosi 1,454.996 KM i za 2017. godinu 1,575.955,40 KM. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije pokrenulo je i upravni spor protiv okolišne dozvole koju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo Crpnoj stanici za hidroenergetske objekte gornjeg horizonta HE Orlovac i hidroakumulaciju Buško jezero s pripadajućim objektima zbog uočenih mnogobrojnih nedostataka - navodi se u obavijesti koja je jučer upućena iz Hercegbosanske županije.

Više razine vlasti

Inače, već godinama vodi se polemika oko naknada koje Hrvatska treba platiti zbog korištenja vode iz Buškog jezera u proizvodnji električne energije.

Bošnjački političari su u nekoliko navrata izjavljivali kako je Hrvatska dužna BiH po ovoj osnovi milijarde maraka, tako da iznos koji pokušava naplatiti Hercegbosanska županija čini se kao izuzetno mali u odnosu na zahtjeve s viših razina vlasti.

S druge strane, prihod od tri milijuna maraka bio bi i više nego značajan jer se radi o županiji koja ima velike prirodne potencijale i proračune koji nisu dovoljni za njihovo iskorištavanje. •

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?