Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH, koja ima zadatak da pripremi prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i Zakona o financiraju političkih stranaka, privodi kraju svoj rad.
Predsjedatelj Interresorne radne grupe Branko Petrić je večeras nakon sjednice radne grupe kazao novinarima kako su završili s jednim dijelom, te kako ostaje još tehnička priprema materijala koji će biti potpisan i upućen u parlamentarnu proceduru.
- Nažalost, moramo konstatovati da rješenja za grada Mostar nisu ponuđena. U skladu s našim ranijim zaključkom, može se očekivati kako će politički faktori koji odlučuju o tome u najskorije vrijeme naći rješenje i uputiti u proceduru po hitnom postupku, tako da bismo izbore mogli na vrijeme raspisati za sve općine i gradove u BiH, 2. ili 3. svibnja - naveo je Petrić, koji je i član Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
Govoreći o usaglašenim prijedlozima, istaknuo je kako preovladavaju tehničke izmjene, otklanjanje nekih zakonskih nesuglasnosti i neodređenih normi.
- Pitanja koja su fundamentalnog karaktera za izborni proces, koja su otvarana i u našim izvještajima o radu i u javnosti tijekom izbora, bila su na dnevnom redu. O njima je raspravljano i nije se došlo do nekakve značajnije suglasnosti o izmjenama i ostaje stanje kakvo je bilo - naveo je Petrić.
Po njegovim riječima, jedno od takvih pitanja je i pitanje cenzusa. Povećanje cenzusa nije dobilo potrebnu većinu i ostaje postojeći cenzus, prenosi Fena.
- Kada su u pitanju tip i karakter listi, također ostaju postojeća rješenja, imamo otvorene liste - dodao je Petrić.
Naveo je kako ostaje dosadašnji način nominiranja i imenovanja biračkih odbora, gdje politički subjekti koji sudjeluju u izborima nominiraju i predlažu, poslije ždrijeba, članove biračkih odbora.
- Ali će CIK BiH u okviru postojećih zakonskih propisa, podzakonskim propisima, a i radom na terenu, pogotovo obukom, učiniti da se otkloni najveći dio nedostataka na biračkim mjestima koje čine članovi biračkih odbora - naveo je Petrić.
Kada su u pitanju žene na listama, on kaže da, pošto su liste otvorene, mora postojati najmanje 40 posto manje zastupljenog spola, pa bio to ženski ili muški pol.
- Redoslijed na otvorenoj listi nije utvrđen i nije bitan, pogotovo na otvorenoj listi glasači glasaju za kandidata bez obzira tko je na kom mjestu na listi - kazao je Petrić.
