Stršljeni, kao i ose, znaju biti agresivni i napadati ljude čak i ako nisu uznemireni, posebno u kasno ljeto i ranu jesen kada su u potrazi za hranom. To nije slučaj sa pčelama i bumbarima, oni napadaju samo u obrani, odnosno ako se osjećaju ugroženo, napominju stručnjaci.
Ipak, ubod stršljena daleko je manje opasan nego što većina ljudi misli, osim za pojedince alergične na ubode kukaca koji često saznaju da su alergični tek nakon prvog takvog neugodnog iskustva.
- Naši građani bezrazložno ubod stršljena smatraju izuzetno opasnim. Pri ubodu stršljen ispušta manju količinu otrova, a i sam otrov je manje toksičan od pčelinjeg. Takvo mišljenje prevladava zato što je ubod stršljena zbog debljeg i duljeg žalca izuzetno bolan. U prirodi je stršljen vrlo bitan jer čisti prirodu od lešina te ga lugari ne dozvoljavaju uništavati. Stršljen je ugrožena vrsta te je kao takav uvršten u crvenu listu ugroženih životinja. U nekim zemljama kao npr. Njemačkoj za uništavanje stršljena propisane su vrlo visoke kazne - napominju u Hrvatskoj udruzi pčelara Pčelinjak.
Stršljeni najčešće grade gnijezda u dimnjacima, šupama i na tavanima, zatim, u zapuštenim objektima, u šupljem drveću, u krošnjama... U jednom gnijezdu ih zna biti do 700 jedinki, zato je izuzetno važno da, ukoliko naiđete na takvo gnijezdo, to nikako ne pokušavajte rješavati sami jer može biti kobno. Puno mudrije je pozvati stručnjake iskusne u takvim situacijama.
Ukoliko na takvo gnijezdo naiđete u prirodi, mirno se udaljite, bez naglih pokreta.
Naime, ako se približite gnijezdu i uznemirite stršljene, oni će masovno krenuti u napad, jer je gnijezdo njihov dom koji oni štite pod svaku cijenu. Imajte na umu da jedan stršljen može ubosti više puta, a kako mu je žalac duži i deblji nego kod ose, otrov prodire dublje u kožu.
- Ubod ose, pčele ili nekog drugog insekta neugodan je sam po sebi, no kada se to spoji s alergijskom reakcijom, tada situacija postaje vrlo ozbiljna. Da je netko alergičan na ubod može se saznati i ranije, ali većinom ljudi to shvate tek nakon uboda. Kakva testiranja postoje - objasnila nam je prof.dr.sc. Ljubica Matijević Mašić, dr.med., specijalist interne medicine, alergolog i klinički imunolog iz Poliklinike A.B.R.
Kaže kako ljudi najčešće saznaju da su alergični na ose, pčele i stršljene tek nakon neugodnog prvog iskustva.
- Mogućnosti dijagnostike su ispitivanje kutanim testom - prik test na alergen pčele, ose, stršljena (što također može biti traumatično i izazvati burnu reakciju) i "in vitro" test tj. ispitivanje specifičnih imunoglobulina E na navedene alergene što se radi ispitivanjem uzorka krvi (nije ni na koji način opasno za ispitanika i daje precizan odgovor), a radi se u specijaliziranim ustanovama - laboratorijima i nažalost ovisi o mogućnostima nabave specifičnih pripravaka - rekla nam je pa pojasnila koji su simptomi alergijske reakcije.
- Simptomatologija uboda kukca na koji se javlja alergijska reakcija varira od blage lokalne reakcije - crvenila, otekline, svrbeža na mjestu uboda do generealizirane urtikarije (koprivnjače ), angioedema ( oteklina mekih tkiva - kapaka ili, što je najopasnije, glotisa) tegoba sa disanjem (otežano disanje ), ubrzanog rada srca ( tahikardije ) pa do slabosti, malaksalosti i ili gubitka svijesti, znači od blaže alergijske reakcije do intenzivne ili pak kliničke slike anafilaktičkog šoka - objasnila je.
- U situaciji uboda navedenih insekata kao prva 'samopomoć' je staviti hladni oblog na mjesto uboda, eventualno lokalno kremu na bazi antihistaminskog djelovanja, ili kortikosteroidnu kremu. Potom, ako se ne smiruje, uzeti antihistaminik (Allegra, Aerius, Belodin, Claritin,Telfast, Xyzal, Nixar ili sl.). Ukoliko se tegobe intenziviraju, potrebno je javiti se u najbližu medicinsku ustanovu - savjetovala je i napomenula da su alergije na ubod insekta ozbiljna i opasna pojava.
- Kod bolesnika kod kojih postoji već znana alergijska predispozicija, bilo bi važno napraviti dijagnostiku i ovog oblika alergije i posavjetovati se sa specijalistom alergologom. U slučajevima gdje postoje anamnestički podaci o alergiji na insekt sa ozbiljnom kliničkom slikom generalizirane alergijske reakcije, osobito u rizičnim zanimanjima ( pčelari, vinogradari,...) ili u boravcima izvan dostupnih većih medicinskih centara, indicirano je imati kod sebe autoinjektor - pripremljeni pripravak adrenalina (epinefrin, tipa Epipen i sl.), tako da osoba može sama sebi ubrizgati najpotentniji lijek za ozbiljne alergijske reakcije a to je adrenalin (lijek izbora, uz kortikosteroide, koji se daje u bolničkim ustanovama kod generalizirane alergijske reakcije) - rekla nam je za 24 sata prof.dr.sc. Ljubica Matijević Mašić, dr.med.
