Sredinom rujna svake godine Brotnjaci u vinogradima beru grožđe - zlatne i slatke plodove svog mukotrpnog cjelogodišnjeg rada. Kad počne “trganje” (tako se u Brotnju popularno zove berba grožđa), vinogorje jednostavno “oživi”, a vinogradari se malo opuste kako bi se s prijateljima i gostima proveselili, uživali i Bogu zahvaljivali na bogatstvu darova plodne broćanske zemlje i žarkog sunca. Stoga ne čudi što Brotnjaci već desetljećima svake jeseni neizostavno i uspješno organiziraju turističko-gospodarstvenu i kulturnu manifestaciju “Dani berbe grožđa”. Kao i svi dosadašnji, i ovi su 67. Dani u cijelosti posvećeni početku “trganja” vinskih sorti grožđa žilavke i blatine u Brotnju.

Dani Matice hrvatske u Brotnju, XXIV. po redu, počeli su 11. rujna i trajat će do 3. studenoga, kada će je, po starom hercegovačkom običaju, zatvoriti manifestacijom “Kušanje mladog vina”, uz njegov blagoslov. Kao i dosad, Ogranak MH Čitluk sudjelovat će i na ovogodišnjim Danima berbe grožđa i predstaviti novi, 333. naslov - knjigu “Agrar i agronomi Brotnja” autora Jure Belje i Veselka Sivrića, uz izložbu slika akademske slikarice Karoline Marušić “Rujanove svečanosti”.

- … Mnogo toga, što je u životu i kulturi bitno i glavno, u svim je krajevima Hercegovine isto ili gotovo isto, to jest jedno deblo, izraslo iz jedne zemlje, ali je onih razlika u pojedinostima, na granama i ograncima, u sitnome, pravo mnoštvo. Kako bismo, u prvome redu, oživili sjećanja na stare hercegovačke običaje, da tim svjedočanstvima rasvijetli one vrijednosti tradicijske kulture koje naprosto nestaju ili su već prekrivene debelim slojem zaborava, nekolicina nas entuzijasta još prije 24 godine okupljenih oko ideje, moje zamisli uključila se u projekt “Kušanje mladog vina”. Stari, tradicijski običaj uz kušanje mladog vina, autohtoni proizvodi i obrti jedan su od važnijih segmenata u prikazu materijalne, duhovne i socijalne kulture vezane uz hercegovačku tradiciju s prošlošću koja joj daje dignitet, autentičnost i otvorenost prema svijetu. Oživiti sjećanje starijih, educirati mlađe, približiti i prikazati zaboravljene pojedinosti iz života naših predaka te da svako zrnce naše rastepene baštine prikupimo i javno prezentiramo jedan je od načina kojim se izbjegava opasnost gubitka identiteta. To je danas posebice važno (biti svoj i originalan) jer sve više blijede uspomene, a tradicija zaboravlja i zapušta, a i sve je manja radinost i zanimanje za vrijednim stvarima koje govore o tradiciji i identitetu hercegovačkog kraja.

Razvoj suvremenog svijeta i globalizacija nisu ništa drugo nego zatiranje tradicijskih počela; vjeroispovijesti, njegovanja nacionalnog osjećaja, identiteta, čuvanja i razvijanja kulturne baštine. Svoju vlastitost, posebnosti valja čuvati, njegovati i razvijati. Veseli nas što ćemo kroz manifestaciju tradicije i autohtonih proizvoda Hercegovine promicati kulturnu baštinu hercegovačkog kraja, nacionalno i kulturno zajedništvo, povezivati ljude i krajeve te očitavanje autohtonih, etnografskih i ambijentalnih vrijednosti iz života naših predaka i tako još jednom potvrditi da kulturna baština, tradicija i turizam u hercegovačkom zavičaju idu zajedno… - kaže Andrija Stojić, predsjednik MH Čitluk. 

Otkriven veliki lanac prijevara: Varali su ljude preko pozivnih centara