Nakon više od tri desetljeća čekanja, bugojanski Hrvati dočekali su proces koji bi mogao označiti početak utvrđivanja pravde i istine o progonu te zločinima iz ovog srednjobosanskog grada, piše Večernji list BiH.
Za što se tereti optužene
Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH podigao je optužnicu protiv Dževada Mlaće, rođenog 1954. godine u Bugojnu, državljanina BiH, u ratu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, Selme Cikotića, rođenog 1964. godine u mjestu Trpezi, Berane, Crna Gora, državljanina BiH, u ratu zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije RBiH, u čijoj je zoni odgovornosti bilo i Bugojno, te Tahira Granića, rođenog 1959. godine u Bugojnu, državljanina BiH.
Na teret im se posebno stavlja nečovječno postupanje prema ratnim zarobljenicima. - Optužene se tereti da su za vrijeme rata u BiH i sukoba između Armije RBiH i HVO-a, optuženi Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, optuženi Cikotić u svojstvu zapovjednika OG Zapad Armije RBiH te optuženi Granić kao zapovjednik 307. brigade Armije RBiH, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika za vrijeme rata i počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz članka 175. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine - priopćeno je iz Tužiteljstva BiH. U optužnici se navodi da je optuženi Dževad Mlaćo naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti tako što je sastavljen popis zarobljenika koji će biti ubijeni te potom izvršeno odvođenje zarobljenika u prostorije BH banke, gdje je od posljedica mučenja, premlaćivanja i zlostavljanja nastupila smrt trojice zarobljenika, nakon čega su preostali zarobljenici odvedeni na planinu Rostovo, gdje su ih pripadnici Vojne policije i Armije RBiH ubili na lokacijama koje je optuženi osobno odredio i koje je obilazio, poslije čega su njihova tijela uklonjena i sakrivena.
Vijest o podizanju optužnice protiv Mlaće, Cikotića i Granića među udrugama koje okupljaju obitelji žrtava dočekana je s neskrivenim oduševljenjem, ali i s dozom opreza jer kažu kako pravda može biti zadovoljena samo ako budu osuđeni na najstrože propisane kazne te otkriju lokacije s tijelima preostalih 15 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša za kojima se još uvijek traga. - Bogu hvala pa smo i to dočekali - reakcija je Dijane Strujić, predsjednice Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Bugojna i supruge nestalog Mihovila Strujića. - Dugo je vremena trebalo, ali i to se konačno dogodilo.
Pozdravljam podizanje optužnice i nadam se pravičnom suđenju, ali i pronalasku tijela naših nestalih - kazao nam je Marijo Mostarac, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata Bugojna. - Pozdravljamo podizanje optužnice, pa makar i nakon ovoliko vremena. Podržavamo rad Tužiteljstva BiH i nadamo se, s obzirom na težinu djela, najstrožim propisanim kaznama. I naravno, konačnom otkrivanju lokacija s tijelima naših nasilno odvedenih logoraša - kazao nam je Miroslav Zelić, jedan od preživjelih logoraša bugojanskih logora koji je nakon punih osam mjeseci tortura, koje su uključivale izgladnjivanja, premlaćivanja, psihičke torture, nasilna vađenja krvi i odvođenje na prvu crtu obrane, gdje su služili kao živi štit, razmijenjen u proljeće 1994. godine s još 294 preživjela logoraša. - Pozdravljam podizanje optužnice i nadam se uhićenjima - ističe Mladen Kajić, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Bugojna. Podizanje optužnice protiv Mlaće, Cikotića i Granića nije zaustavilo ni nedavno samoubojstvo jednog od ključnih svjedoka i pokajnika u predmetu Merzuka Aletića. Aletić se ubio pred istražiteljima SIPA-e u trenutku kad je trebao otkriti lokacije s tijelima 11 nasilno odvedenih logoraša u čijim je egzekucijama i sam, kao pripadnik zloglasnog odreda El Mudžahid, sudjelovao. Hrvati Bugojna nakon rata traže skupinu od 21 nasilno odvedenog logoraša. U ljeto 2020. godine na Rostovu, gdje je Aletić sebi oduzeo život, pronađena su tijela četvorice ubijenih, a, uz dvojicu ranije pronađenih na drugim lokacijama, ostala je nerasvijetljena sudbina njih još 15.
Za njihove likvidacije, progon 15 tisuća Hrvata, zatvaranje u logore oko dvije tisuće Hrvata te za brojna ubojstva, zločine nad civilima, pljačku hrvatske imovine i rušenje katoličkih vjerskih objekata Hrvati Bugojna najviše terete upravo Mlaću i Cikotića, odnosno tadašnji bošnjački politički i vojni vrh.
Prinudni radovi, živi štit
Optužnica za zločine nad Hrvatima Bugojna baca i novo svjetlo na ulogu Armije RBiH u sustavnim zločinima i progonu. Prema optužnici koju je podiglo Tužiteljstvo BiH, optužene Cikotića i Granića tereti se da su kao zapovjednici Armije RBiH izdavali naredbe da se zarobljene osobe hrvatske nacionalnosti, pod prijetnjom oružjem, izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim crtama bojišnice, gdje su bili izloženi opasnostima za život kao "živi štit", uslijed čega su dvojica zarobljenika ubijena, a više ih je ranjeno, a optuženi Cikotić također je propustio spriječiti premlaćivanja, mučenja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a te, iako je imao informacije o počinjenim zločinima, nije poduzeo mjere da ih spriječi i kazni počinitelje. Navode optužnice Tužiteljstvo će dokazivati pozivanjem 62 svjedoka, među kojima i dvojice svjedoka koji će iskaz dati uz mjere zaštite, zatim dva stručna vještaka, kao i prilaganjem gotovo 780 dokaznih materijala, priopćili su iz Tužiteljstva BiH.
