Neobrazovanost ženskog dijela stanovništva u Bosni i Hercegovini je jedan od kontinuiranih društvenih problema tijekom prošlog, ali i ovog stoljeća, piše Večernji list BiH. Budući da je cilj obrazovanja lakše pronalaženje zaposlenja, tu, nažalost, dolazi do slabijih rezultata s obzirom na to da muškarci na tržištu rada mnogo lakše pronalaze posao. Smatra se da su u obrazovanju značajan problem i stereotipi te predrasude vezane uz ulogu, status i položaj žene u društvu.
Sve više žena
Popis iz 1981. godine pokazao je visoku stopu nepismenosti žena u BiH te drastičan jaz između spolova po ovom pitanju. Posljednji dostupni podaci o neobrazovanosti žena u BiH su iz 2011. godine, kada je Agencija za statistiku BiH utvrdila da u BiH postoji 11,3 posto žena starijih od 16 godina bez obrazovanja, nasuprot 3 posto muškaraca bez ikakve naobrazbe. Ovo predstavlja pad stope nepismenosti žena u odnosu na stanje u 1991. i 1981. godini. Istodobno, utvrđen je porast broja žena s visokom školskom spremom, tako da je u usporedbi s ukupnim brojem diplomiranih studenata udio studentica iznosio 60,1%. Zanimljiv je i podatak da je mnogo više magistara i specijalista žena, dok je neznatno više doktora znanosti muškaraca. I ova razlika se iz godine u godinu povećava. Unatoč ovakvim podacima, malo je žena koje su na odlučujućim pozicijama. Iz Agencije za statistiku BiH navode i da je devetogodišnje obrazovanje prije dvije godine okončalo 23.640 djece, od čega su 11.562 djevojčice. U istoj školskoj godini, srednju školu okončalo je 40.630 učenika, od čega je 19.735 žena. U toj godini, od ukupno 17.119 diplomiranih studenata, 10.394 su žene, a 6725 je muškaraca. Također, broj radno sposobnih žena sa završenom visokom školskom spremom u konstantom je porastu. U osnovnom obrazovanju na poziciji prosvjetnih djelatnica zaposleno je 70,7%, a u srednjem 59%, što znači da prednjači broj žena u odnosu na muškarce, koje su zaposlene kao nastavnice i profesorice. Ovi podaci su dodatna potvrda da dolazi do rasta broja obrazovanih žena, ali statistički podaci ne odaju pravu sliku glede ovog pitanja.
Ugrožene kategorije
Statistički gledano, žene čine oko polovine učenika, a iznimka su one koje su pripadnice manjinskih i marginaliziranih skupina, posebice iz romske populacije, koje u značajnijem broju ne pohađaju ili ne završavaju ni osnovno obrazovanje. Iako je vidljivo da mlađa generacija žena znatno ulaže u svoje obrazovanje, ipak su i dalje postoci značajno ispod prosjeka u zemljama EU-a i ne jamči se ostvarivanje drugih prava u oblasti zapošljavanja, napredovanja i društvenog i političkog angažmana.•
