Promijeniti Izborni zakon kako bi se njime omogućilo legitimno političko predstavljanje ključna je misija s kojom će hrvatski pregovarači i ovoga tjedna nastupiti u novoj rundu pregovora posvećenoj reformi izbornog zakonodavstva - reformi o kojoj ovisi mnogo toga u zemlji suočenoj s najvećom krizom nakon Daytona, reformi koja ima za cilj harmonizaciju međunacionalnih odnosa i stvaranje preduvjeta za provedbu izbora u ovoj godini, piše Večernji list BiH.
Vrijeme za dogovor
Večernji list iz dobro obaviještenih izvora doznaje kako će u ovom tjednu uslijediti nastavak pregovora, čiju smo zadnju rundu vidjeli u Sarajevu, a ovaj put, osim hrvatskih i bošnjačkih političkih predstavnika, dolazi i izaslanstvo Europske unije koje će nastojati biti posrednik u još jednom pokušaju donošenja rješenja kojim će se provesti presuda Ustavnog suda BiH, kao i presuda Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu.
Jasno je kako BiH ulazi u vremensku stisku s obzirom na to da država nema ključnih članaka Izbornog zakona koji su nakon isteka roka i neprovedbe presude Ustavnog suda stavljeni izvan snage, a što u prijevodu znači da ne postoji zakonska mogućnost provedbe izbornih rezultata u Federaciji BiH. Toga su svjesni mnogi, a napose hrvatski politički predstavnici koji stoga konstantno predlažu rješenja kojima bi se provela presuda, odnosno donijeli trenutačno nedostajući članci Izbornog zakona. Novo rješenje moralo bi zajamčiti izbor legitimnih narodnih predstavnika u institucije koje su Ustavom određene za narodno zastupanje, a to su Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kao i domovi naroda, a u tom kontekstu jasno je i kako je hrvatska strana jedina ustrajna u nastojanjima da se konačno provede mostarski sporazum kojim je preuzeta obveza donijeti takvo rješenje kojim će se omogućiti načelo legitimnog predstavljanja. Upravo je značajno za naglasiti kako je on postignut u nazočnosti predstavnika administracije Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, a međunarodni partneri i prijatelji BiH, kao što je vidljivo, nastavljaju biti medijatori u procesu dogovaranja legitimnih predstavnika Hrvata i Bošnjaka. U tom je kontekstu značajno za naglasiti kako su hrvatski politički predstavnici u svim dosadašnjim procesima usmjerenim prema rješavanju ovoga pitanja, a to su potvrdili i ovoga vikenda na zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora, ustrajni u namjeri poštivanja Ustava BiH koji je jasno naznačio konstitutivnost naroda kao temeljeno određenje na kojemu počiva država, dok je legitimno predstavljanje izvedenica ustavnog načela, odnosno njegova realizacija u stvarnim odnosima na terenu.
Jasne poruke
Dolazak europskih predstavnika u potpunosti se slaže i s nastojanjima Hrvatskog narodnog sabora koji je među svojim zaključcima naglasio i onaj o potrebi nastavka pregovaračkog procesa. S tim u vezi, predsjednik HNS-a Dragan Čović pozvao je predstavnike bošnjačkih političkih i drugih stranaka na nastavak pregovora o izbornoj reformi. Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990., u Dnevniku RTV-a Herceg Bosne potvrdio je pak kako ovaj tjedan očekuju dolazak predstavnika međunarodne zajednice u čak većem kapacitetu nego što je to bilo u Neumu, što pokazuje njihovu zainteresiranost za rješavanje problematike oko Izbornog zakona. Sve navedeno pokazuje kako su hrvatski politički predstavnici u Bosni i Hercegovini svjesni važnosti trenutka i potrebe ponovnog sjedanja za stol kako bi se riješilo otvoreno pitanje koje već dugi niz godina opterećuje međunacionalne odnose, a napose u Federaciji BiH. Hrvati su svjesni i potrebe da u proces budu uključeni predstavnici međunarodne zajednice, i to kao medijatori. Ovotjedna runda pregovora nastavit će se ondje gdje su stali pregovori u Sarajevu, a koji su još jednom pokazali kako su zapravo jedino Hrvati bili konstruktivni pregovarači i jedini koji su do sada dostavili više prijedloga koji u potpunosti provode i odluke Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
