U sljedećih desetak dana Središnje izborno povjerenstvo (SIP) trebalo bi raspisati lokalne izbore, a upravo je to preostalo vrijeme u kojemu bi eventualno nazovikoalicija na državnoj razini mogla izmijeniti odredbe Izbornoga zakona BiH i tako spriječiti eskalaciju krize, čiji je ishod sve izvjesniji nakon poteza visokog predstavnika i odgovora vlasti Republike Srpske da zbog toga donesu vlastiti Izborni zakon koji bi ispravio problematične intervencije, piše Večernji list BiH.
Čovićev modus vivendi
- Čini mi se da je rješenje u tome da do idućeg petka u parlamentarnoj proceduri usvojimo Izborni zakon Bosne i Hercegovine. Time bismo riješili većinu problema koje danas imamo u našem normalnom funkcioniranju - rekao je čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović nakon posljednjeg sastanka s kolegama, vodećim bošnjačkim i srpskim političarima s kojima je u državnoj koaliciji. On je zbog toga i stavio vremenski okvir za djelovanje parlamentaraca zbog vremenskog okvira u kojemu je moguće intervenirati u Izborni zakon kako bi se predstojeći lokalni izbori ipak održali po jedinstvenim propisima, ali koji su “oslobođeni” krajnje problematičnih odredbi. Naime, prema odredbama Izbornog zakona, izbori na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini održavaju se prve nedjelje u listopadu, osim ako se ovaj datum ne podudara s obilježavanjem vjerskih blagdana jednog od konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. - Središnje izborno povjerenstvo BiH raspisuje izbore sukladno ovome Zakonu, izvješćuje sva nadležna tijela na svim razinama vlasti i javnost o datumu održavanja izbora najmanje 150 dana prije održavanja izbora, osim ako odredbama poglavlja 14. ovoga Zakona nije drukčije određeno - stoji u Izbornom zakonu. S obzirom na to da prva nedjelja u listopadu pada 6. listopada, jasno je da SIP mora u sljedećih desetak dana reagirati, a nakon čega se zapravo zatvara mogućnost bilo kakve domaće intervencije. Iako predsjednik HDZ-a nije jasno objasnio na koje dijelove Izbornog zakona bi se odnosile moguće izmjene, valja reći kako su se na sastanku u Istočnom Sarajevu nakon vrlo žučne i teške rasprave sudionici dogovorili kako bi osnova za to trebao biti prijedlog dokumenta koji je već ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza uputio u proceduru konzultacija Vijeća ministara. Valja reći kako su takav prijedlog samo dan nakon što je dostavljen teško kritizirali iz američkog Veleposlanstva, koje je pak gotovo istodobno podržalo dokument koji je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, iako sadrži krajnje kontroverzne izmjene Izbornog zakona. U međuvremenu su se odnosi između partnera, ponajprije Bošnjaka i Srba, dodatno zakomplicirali nakon što je postalo jasno da će se u UN-u naći rezolucija o osudi genocida u Srebrenici. Nakon toga Republika Srpska je uz negiranje genocida donijela svoj Izborni zakon, kojim je isključila Središnje izborno povjerenstvo BiH iz vođenja izbornog procesa na lokalnoj razini u Republici Srpskoj. Najznačajnija izmjena je da nadležnost od SIP-a preuzima Republičko izborno povjerenstvo (RIK) i da sudsku nadležnost od Ustavnog suda BiH preuzima Vrhovni sud RS-a.
SIP kompromitiran
Donošenje toga zakona, međutim, nije okončano jer je bošnjački klub u Vijeću naroda već najavio kako će ga osporiti najavljujući stavljanje veta, što će značiti daljnju proceduru do Ustavnog suda Republike Srpske. Dio bošnjačkih političara smatra kako na taj zakon ne treba stavljati veto, nego ga pustiti da stupi na snagu ukazom predsjednika, što bi, po njima, bio još jedan temelj za podizanje nove optužnice protiv Milorada Dodika. O toj opciji se razmatra jer bi u tom slučaju OHR mogao reagirati poništavanjem zakona. A što bi onda dodatno užarilo odnose Dodika s OHR-om i američkim Veleposlanstvom. Problem sa zakonom koji je nametnuo Schmidt odnosi se upravo na proširenje ovlasti SIP-a, tijela čiji je rad teško kompromitiran. Radi se o sazivu čijih je troje članova bilo u vodstvu političkih stranaka ili pak bili savjetnici predsjednika PDP-a, SDS-a, Demokratske fronte, a jedan od njih je pisao šovinističke antihrvatske pamflete. I sada bi kao javnost i političke stranke trebale vjerovati kako će takvi ljudi izabrati nestranačke i neovisne predsjednike i potpredsjednike biračkih odbora, što čini ove izmjene krajnje kontroverznim. Posve izvjesno, ako vladajuća većina ne uspije ovu točku prijepora razriješiti, kriza će se produbiti.
