Kako potrošiti manje, gdje kupiti jeftinije? Pitanja su to s kojima se svakodnevno susreću bh. građani kako bi u vrijeme inflacije i niskih prihoda ipak uspjeli osigurati dovoljno novca za najosnovnije. Da su troškovi vrtoglavo visoki, pokazuje podatak Saveza samostalnih sindikata BiH, prema čijem je izračunu u veljači potrošačka košarica iznosila oko 2900 KM, dok je prosječna plaća u FBiH bila 1296 KM. Stalni rast cijena brojne je obitelji doveo do ruba egzistencije, osnovno im je postalo luksuz. Prema nedavnim podacima, oko 19.000 građana BiH hrani se u 57 javnih kuhinja diljem zemlje. Gotovo svaki peti stanovnik ne može si priuštiti ni jedan obrok dnevno, a javne kuhinje postale su jedino mjesto gdje to mogu dobiti. Kako su istaknuli iz javnih kuhinja, najporaznija je činjenica da više nema pravila tko su korisnici, sada po besplatan obrok dolaze i višečlane obitelji.
Kako su za Nezavisne novine naveli u javnim kuhinjama, skromne subvencije i povremene donacije jedva su dovoljne za sve potrebe njihovih korisnika. Miroslav Subašić, predsjednik Udruge građana “Mozaik prijateljstva” iz Banje Luke, za navedeni medij je kazao da u njihovoj javnoj kuhinji svakodnevno pripreme oko 800 obroka. - Pravimo između 600 i 800 obroka dnevno, a vikendom i više od 1200. Sigurno 1600 ljudi na različite načine traži pomoć od nas, a kako “Mozaik prijateljstva” to sve čini? Mogu reći samo - čudom Božjim - rekao je Subašić. Dodao je kako od Grada Banje Luke godišnje dobiju 12.500 maraka te da im taj iznos nije dovoljan. - Najteže je osigurati kruh jer svaki dan potrošimo oko 300 kruhova. Često smo u medijima pa nam se netko uvijek javi da pomogne, ali je borba jer je korisnika sve više i više - kazao je Subašić, dodajući da ne pomaže ni stalni rast cijena. U zeničkoj javnoj kuhinji kazali su kako se broj korisnika kontinuirano povećava od pojave pandemije koronavirusa. - Svakodnevno imamo oko 400 korisnika i taj broj se povećava, posebno od razdoblja pandemije koronavirusa, kada je mnogo ljudi ostalo bez posla - kazala je Zijada Pezić, direktorica Regionalnog odbora Merhameta u Zenici. Dodala je da zbog rasta cijena ne mogu pomoći svima kojima je pomoć potrebna. - Ljudi se, ako ne mogu nigdje naći pomoć, obraćaju humanitarnim organizacijama, a, nažalost, nekada ne možemo ispuniti njihove zahtjeve u onoj mjeri koliko je njima potrebno - kazala je za Nezavisne Pezić. Navela je da se sada za pomoć javnim kuhinjama obraćaju građani svih starosnih struktura. - Imamo često i višečlane obitelji koje zbog minimalnih primanja ne mogu zadovoljiti svoje potrebe. Nažalost, u tim slučajevima bude više uvezanih problema, kao što su neimaština, bolesti i slično - kazala je Pezić.
Da više nema pravila tko su korisnici javnih kuhinja, potvrdio je i Zijad Čanić, predsjednik Udruge građana Narodna kuhinja “Optimisti” iz Prijedora, koja dnevno napravi oko 250 obroka, ističući da im sve češće dolaze djeca, za koje svake godine pripremaju i novogodišnje paketiće. Najmlađi korisnici česti su gosti prve javne kuhinje za bebe Udruge “Obraduj nekoga” iz Bratunca, a kako je istaknula za Nezavisne Aida Sadiković Mehonić, predsjednica ove udruge, trenutačno imaju 60 korisnika. Ovo je slika socijalne situacije u Bosni i Hercegovini koja se, ističu stručnjaci, ne može riješiti povećanjem socijalnih davanja ni otvaranjem novih javnih kuhinja, već sustavnim djelovanjem na poboljšanju životnog standarda građana
