Pravilna i uravnotežena prehrana ključ je kvalitetnog života, a odabirom raznolikih namirnica osigurat će se optimalan unos energije (ugljikohidrata i masti), bjelančevina, vitamina i minerala te će se time zadovoljiti nutritivne potrebe organizma, očuvati njegova snaga i psihofizička stabilnost, piše Večernji list BiH.
No, užurbani tempo života uvelike određuje današnju prehranu, a izbor namirnica i način pripreme jela gotovo se potpuno razlikuju od onih naših baka, pa čak i roditelja. Tako se na svakodnevnom meniju nerijetko nađu grickalice, gazirani sokovi, brza, konzervirana i prerađena hrana…, koji našim organizmima nanose štetu koju ne možemo ni zamisliti, a nije rijetko da dovedu i do teških oboljenja.
Rizici
Istraživači iz Amerike ispitali su podatke iz triju zdravstvenih studija u kojima je sudjelovalo više od 46.000 muškaraca i gotovo 160.000 žena, koji su praćeni od 24. do 28. godine.
U tom razdoblju identificirano je 3216 slučajeva raka debelog crijeva. Prema istraživačima, rizik od tog stanja povećalo je konzumiranje bezalkoholnih pića, grickalica, kruha, kolača i keksa, kao i slatkiša i margarina te prethodno obrađenih gotovih jela. Žene koje su jele najveće količine gotovih jela imale su 17 posto veći rizik od raka debelog crijeva u usporedbi s onima u skupini koji su to izbjegavali.
Prerađena hrana
Muškarci koji su jeli najviše gotovih jela koja su sadržavala meso ili plodove mora također su bili izloženi većem riziku od raka debelog crijeva. Studija je pokazala kako su muškarci koji su pili najviše zaslađenih pića imali 21 posto veću vjerojatnost da će razviti rak debelog crijeva od onih koji su ih pili najmanje. - Učestalo konzumiranje prerađene hrane kod muškaraca i žena bilo je povezano s povećanim rizikom od raka debelog crijeva - stoji u zaključku studije. Navodi se kako prerađena hrana sadrži sastojke koje inače ne dodajemo prilikom kuhanja domaće hrane, poput kemikalija, boja, zaslađivača i konzervansa. Kao primjer takve hrane navode kruh, gotova jela, žitarice za doručak, kobasice, poslastice, kekse, kolače, čips, bezalkoholna pića i voćne napitke.
Kako postoji hrana koju bismo u potpunosti trebali izbjegavati, tako postoji i ona koju bismo što više trebali uvrštavati u svakodnevnu prehranu, a neke od tih namirnica nedavno je za čitatelje Večernjeg lista preporučila Nevena Pandža, magistrica nutricionizma.
- Svakodnevne obroke trebali bismo spremati od namirnica koje smo grupirali u pet skupina: žitarice, voće i povrće, mliječni proizvodi, skupina biljnih i životinjskih proteina, masti i ulja. Ne postoji pet namirnica koje bi savršeno pokrile sve naše nutritivne potrebe i preferencije u tjedan dana jer je suština u ravnoteži i općenito kvaliteti prehrane. Ali možemo to istaknuti ovako: kada birate žitarice, češće birajte cijelo zrno ili integralne opcije. Kada birate voće i povrće, prednost dajte svježim, sezonskim i lokalnim opcijama. Osim navedenoga, kada birate izvore proteina u jednom tjednu, prednost dajte grahoricama, ribi, mladom siru i jajima u odnosu na meso. Kad birate izvore masnoće, češće odaberite maslinovo ulje, bučino ulje, orašaste plodove, sjemenke… - kazala je Pandža nedavno za Večernji list. •
