Nakon popisa stanovništva pred vlastima u BiH još je jedan ozbiljan zadatak - popis poljoprivrednoga zemljišta i gospodarstava kao uvjet iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om.
Zajednički posao
Iako popis poljoprivrednoga zemljišta i gospodarstava na prvu ruku ne predstavlja problem, ipak je došlo do zastoja u provedbi projekta koji je ključan za razvoj poljoprivrednoga sektora i privlačenje novca iz fondova EU-a. Prema pravilima iz dokumenta “Strategija razvoja statistike BiH 2020.”, prioritetan cilj je provođenje popisa poljoprivrede u BiH, kao sveobuhvatnog istraživanja u statistici poljoprivrede.
Europska metodologija
Provođenjem popisa poljoprivrede trebala bi se dobiti kompletna slika poljoprivrednog sektora u BiH, broj gospodarstava, korištenje zemljišta, brojno stanje stoke po vrstama i kategorijama, mehanizacija, objekti, agrookolišni indikatori, radna snaga… Nositelj tog projekta treba biti Agencija za statistiku BiH, a posao bi se obavljao uz koordinaciju s entitetskim agencijama i Brčko Distriktom. Problem je što vlasti u RS-u ne žele da se usvoji zakon na državnoj razini, zbog čega se neće moći koristiti novac iz fondova EU-a za razvoj poljoprivredne proizvodnje, čime je i poljoprivreda dobila političke konotacije. Vlada RS-a smatra kako je to posao entitetskih agencija, a ne Agencije za statistiku BiH. Popisom poljoprivrede trebao bi se dobiti kompletan registar farmi. Planira se unapređenje statistike cijena outputa i inputa u poljoprivredi kroz ažuriranje liste proizvoda. Izrada indeksa cijena bit će provedena na tromjesečnoj razini, a planira se uvođenje cijene poljoprivrednoga zemljišta i zakupa. Daljnje poboljšanje izračunavanja elemenata ekonomskih računa u poljoprivredi odnosi se na korištenje izvora prikupljanja podataka iz drugih izvora”, stoji u strategiji. Predviđeno je uređenje statistika šumarstva te provođenje seta ključnih podataka prema EUROSTAT-ovoj metodologiji.
