Velikobošnjački politički eksperiment političke platforme koji je prije tri godine uspostavljen brakom SDP-a i SDA jedan je od najtežih udara na državu BiH, ocijenili su iz Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara koji je objavio analizu Porazne bilance „platforme“, njezinih povijesnih prethodnika i mogućih rizika negativnog kontinuiteta. Na nekoliko primjera iz ovoga instituta su usporedili situaciju iz vremena stare Jugoslavije, zajednice nastale nakon II. svjetskog rata na posljednji rasplet u BiH.

Narušena legitimnost

Pri tome ističu da je BiH ušla u godinu održavanja općih izbora (za državna, entitetska i županijska tijela vlasti) u stanju ozbiljno narušene legitimnosti i funkcionalnosti političkog sustava, međunacionalnih odnosa, pa čak i elementarne stabilnosti zemlje. “U današnjoj BiH najveće prijetnje uspostavi harmonične, demokratske i istinski pluralne političke zajednice na njezinom teritoriju su bošnjački hegemonistički i asimilacijski centralizam, sličan nekadašnjem srpskom u Jugoslaviji, kao i srpski separatizam, sličan nekadašnjem hrvatskom u Jugoslaviji. Te se dvije tendencije, kao i nekada, faktički uzajamno dopunjuju i pojačavaju. Hrvati u BiH, kao i Slovenci u nekadašnjoj Jugoslaviji, predstavljaju najposvećenije zastupnike očuvanja i osnaženja državne cjelovitosti, ne samo zbog očigledne nemogućnosti vlastite dominacije ili separacije, uvjetovane malobrojnošću i diskontinuitetom teritorija na kojima su većina”, navodi se u analizi objavljenoj na internetskoj stranici IDPI-ja. Pri tome su ocijenili kako je koalicija uspostavljena u Parlamentu BiH s ogromnom većinom bošnjačkih zastupnika u ‘identitetski homogenim europskim zemljama nastaju samo u slučajevima teških kriza cijelog političkog, pravnog i ekonomskog sustava, a u opisanim konsocijacijskim aranžmanima pluralnih zemalja imaju smisla samo ako su primijenjene na sve relevantne zajednice, u FBiH izaziva naročito teške posljedice u svjetlu međuetničkih odnosa u tom entitetu’.

Simboli Bošnjaka

“Po posljednjim dramatičnim događajima može se vidjeti koliko su teške društvene posljedice takvog postupka, koji krizu dramatičnih razmjera ne samo da nije spriječio, već ju je upravo izazvao u dijelovima BiH s izrazitom većinom većinskog naroda”, ocjenjuju u IDPI. “Još je opasnija primjetna težnja da se, usporedno s možda opravdanim, ali definitivno nedovoljno transparentno artikuliranim ekonomsko-socijalnim i političko-legitimizacijskim zahtjevima prosvjednika, promoviraju i zahtjevi usmjereni na dodatnu centralizaciju i unitarizaciju države. Ti su zahtjevi, u još uvijek postojećim okolnostima slabe artikuliranosti kao glavne značajke aktualnih prosvjeda, možda nedovoljno uočljivi. Oni su, međutim, u potpunosti na tragu činjenice da mnogi prosvjednici ističu državne bh. zastave, kao i ratne zastave Armije BiH, koju su činili praktično samo Bošnjaci, dok se zastave Hrvata i Srba kao također konstitutivnih naroda nisu mogle vidjeti, a niti ih je itko i očekivao, ni na prosvjedima u Mostaru, niti u pokušajima prosvjeda u Livnu, Banjoj Luci i Bijeljini”, smatraju u IDPI.

Stigle prve trešnje, ali jedna stvar je sve zaprepastila: “Ljudi se žale na cijenu, prodaja ide slabo”