Petnaestogodišnja praksa kršenja entitetskog Ustava u Federaciji će biti nastavljena. Ostavka Fehima Škaljća na poziciju predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta FBiH otvorila je mogućnost da se barem sada ispravi “greška“ koja se ponavlja iz jednog u drugi izborni ciklus, a tiče se ustavne odredbe o ravnopravnoj nacionalnoj distribuciji šest ključnih dužnosti u zakonodavnoj, izvršnoj i sudbenoj vlasti Federacije.

Nametanje izmjena

Bivši visoki predstavnik, Wolfgang Petritsch nametnuo je svojedobno ustavne izmjene utemeljene na konstitutivnosti sva tri naroda na cijelom prostoru BiH. Intervencijama na federalni Ustav predviđeno je da predsjednik Vlade i zamjenici premijera ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda, ali i da se od šest ključnih pozicija „najviše dvije mogu popuniti predstavnici iz reda jednog konstitutivnog naroda“. Radi se o pozicijama premijera, predsjedatelja Zastupničkog doma, predsjedatelja Doma naroda, predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika Ustavnog suda te tužitelja.

Nastavak kršenja Ustava

Međutim, ova ustavna izmjena nikada nije realizirana u praksi. Iz godine u godinu, iz mandata u mandat, Bošnjaci obavljaju tri od šest spomenutih dužnosti, Hrvati se zadržavaju na dvije, a Srbi i „ostali“ se ograničavaju na jednoj, i to onoj koja je, po sadašnjem ustroju Federacije, najmanje važna. Od Petritscheve intervencije do danas Bošnjaci su nakon svakih izbora zasjedali na pozicije entitetskog premijera i predsjedatelja Zastupničkog doma. Hrvati su dobivali poziciju predsjedatelja Doma naroda, a drugu poziciju su popunili na čelu Ustavnog suda FBiH. Imajući u vidu da je Bošnjak i na čelu Vrhovnog suda FBiH, Srbima ostaje tek mjesto federalnog tužitelja. Nijedna od tri ključne političke pozicije u Federaciji ne pripada Srbima. Uzaludna su bila sva dosadašnja upozorenja da je ovakva raspodjela pozicija u praksi neustavna. Prilika da se to konačno promijeni i prestane kršiti entitetski Ustav (barem u ovom dijelu) je skorašnji pokušaj izbora novog predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Da su uistinu opredijeljeni za poštovanje Ustava i pravne države, SDP i SDA bi se barem usuglasili oko toga da novi predsjedatelj donjeg doma federalnog Parlamenta ne može biti Bošnjak. Naprotiv, oni su se vrlo brzo složili da predsjedatelj može i treba biti iz bošnjačkog naroda. Ništa novo. To samo znači da će Federacija iz ovog izbornog mandata izaći onako kako je i ušla – kršeći vlastiti Ustav.

Dijelu hrvatskih građana raste plaća do 20 posto, prosjek se penje na 1.500 eura