U sklopu aktivnosti koje za cilj imaju bolju kontrolu potrošnje električne energije, ovih dana Elektroprivreda BiH poslala je Regulatornoj komisiji za električnu energiju (FERK) zahtjev za promjenu cijena električne energije za kategorije kućanstva i ostale potrošnje (tarifne skupine od 1 do 5), s prijedlogom cjenovnog modela.

Izračuni

Srž prijedloga odnosi se na uvođenje triju tarifa koje bi se primjenjivale ovisno o količini potrošene energije, a pritom je jasno naglašeno i kako, po novom rješenju, struja neće poskupjeti za oko 60 posto kućanstava, dok bi za 37,6% kupaca rast cijena bio minimalan.

Prijedlog modela ima za cilj štednju električne energije, energetsku učinkovitost i bolju kontrolu potrošnje zbog stabilizacije energetskog sektora, osiguranja dovoljnih količina energije za stabilnu i urednu opskrbu kupaca i izbjegavanja potrebe za nabavom električne energije na tržištu, što bi dovelo do znatno većeg povećanja cijena za krajnje potrošače.

Prijedlog modela podrazumijeva tri tarife - zelenu, plavu i crvenu, koje bi se u obračunu primjenjivale ovisno o količini utrošene električne energije. Zelena tarifa podrazumijeva utrošak u količini do/i 268 kWh u razdoblju od 30 dana, što je prosječna potrošnja kućanstava koja opskrbljuje JP Elektroprivreda BiH, i za ove kupce nema promjene cijena. Drugim riječima, struja za njih neće poskupjeti, a prevedeno u brojeve - za 60% kućanstava ili njih oko 437.000 nema promjene i primjenjuju se cijene koje su na snazi od 1. siječnja 2015. godine.

Plava tarifa podrazumijeva utrošak u količini od 268 kWh do/i 1000 kWh u razdoblju od 30 dana, što se, prema podacima JP Elektroprivreda BiH, odnosi na 37,6% kupaca i za njih će se konačan utrošak obračunavati po sljedećem modelu: utrošak prvih 268 kWh po aktualnim cijenama (cijene od 1. siječnja 2015.godine), utrošak od 268 kWh do/i 1000 kWh - primjena cijena za plavu tarifu. To bi značilo da primjenom ovog modela za kupce koji posjeduju jednotarifno brojilo i tijekom 30 dana troše 300 kWh poskupljenje iznosi 1,27 KM (4 feninga dnevno) i račun tih kupaca bi, umjesto dosadašnjih 53,28 KM, iznosio 54,55 KM.

Crvena tarifa podrazumijeva utrošak u količini većoj od 1000 kWh u razdoblju od 30 dana, što se, prema evidencijama, odnosi na svega 2,8% kupaca JP Elektroprivreda BiH. Ova tarifa će se obračunavati po sljedećem modelu: utrošak prvih 268 kWh po aktualnim cijenama (cijene od 1. siječnja 2015.godine), utrošak od 268 kWh do/i 1000 kWh - primjena cijena za plavu tarifu te utrošak veći od 1000 kWh - primjena cijena za crvenu tarifu. Ako je potrošnja veća od 1000 kWh, ti su kupci u crvenom tarifnom modelu. Za kupce koji posjeduju jednotarifno brojilo i tijekom 30 dana troše npr. 1100 kWh, primjenom crvenog tarifnog modela poskupljenje bi iznosilo 31,64 KM, tako da bi račun za ove kupce, umjesto dosadašnjih 180,39 KM, iznosio 217,78 KM.

Iz Elektroprivrede BiH pritom su naglasili i kako tarife za mrežarinu ostaju nepromijenjene, kao i naknada za mjerno mjesto. Nema promjene ni iznosa naknade po kWh za obnovljive izvore energije. Računi JP Elektroprivreda BiH sadržavat će detaljan obračun utroška električne energije po tarifama za svakog kupca, poručili su iz ovoga javnog poduzeća.

Obnovljivi izvori

Podsjetimo, na pitanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u ovom se trenutku gleda kao na strateško opredjeljenje svih aktera u BiH kada je riječ o osiguranju dovoljnih količina električne energije, ali i prestanka ovisnosti o, primjerice, hidrološkoj situaciji.

Do sada je završeno nekoliko velikih projekata iz područja obnovljivih izvora, uključujući i vjetroelektrane, a planira se realizacija novih, koji dobivaju i podršku Europske unije. U prosincu prošle godine odbor Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF) odobrio je dvije investicije u oblasti obnovljive energije u BiH za ukupan grant od oko 64 milijuna eura. Za vjetroelektranu (VE) Vlašić EU je odobrio 20,9 milijuna eura bespovratnih sredstava (uz prethodno odobrenih 885.000 eura) i VE Poklečani, koju će graditi Elektroprivreda HZ HB, 43,66 milijuna eura bespovratnih sredstava (osim 380.000 eura već izdvojenih za pripremu projekta).

Banke požurile sa ‘rezanjem’ kamata na štednju: Evo koliko se sada može dobiti na oročenih pet tisuća eura