Stranci su došli u Hrvatsku i naišli su na zmiju od dva metra, bolje reći bili su u svojevrsnom 'foto-lovu' na zmije. Kako su znali o kojoj se vrsti radi mirno su je uzeli, pratili, 'mazili' i na kraju pustili u prirodu:
Pogledajte kako je to izgledalo:
Zmija na koju su naišli zove se kravosas, četveroprugi (Elaphe quatuorlineata), neotrovna zmija, a duga je do 2 metra. Sivkastosmeđe boje, a odrasle jedinke imaju četiri uzdužne tamne pruge. Raširena je u južnoj Europi i Maloj Aziji. Nastanjuje suha, kamena područja i svijetle šume. Hrani se malim sisavcima, pticama, guštericama i jajima. Također, jako je korisna u selima i blizu farmi jer jede glodavce i sprečava zarazu koju prenose štakori i miševi, piše Slobodna Dalmacija.
U literaturi se navodi da ona može narasti i više od 2,5 metara.
- Kravosas (Elaphe quatuorlineata), naša je najveća zmija. Ime je dobio po krivom mitu da kravama siše mlijeko. Iako velika, to je dobroćudna zmija.
To je velika je i jaka zmija s dobro istaknutom, lagano zašiljenom glavom. Oči su tamne s okruglom zjenicom. Velika je razlika između obojanosti kod mladunaca i kod odraslih jedinki. Mladunci imaju red tamnih mrlja na leđima te red manjih mrlja na bokovima, bez postojanja bočnih linija. Odrasli su tamnije obojani, svijetlosmeđi ili sivi, nemaju mrlje na leđima, ali posjeduju dva para dugačkih crnih linija na oba boka po čemu su i dobili ime.
Također postoje dvije tamne linije na obje strane glave. U prijelaznom razdoblju do odrasle dobi mladunci postepeno gube tamne mrlje i dobivaju bočne pruge. Trbuh je uglavnom žućkast, često pun tamnih mrlja. Uglavnom ima 25 redova ljusaka duž tijela. Odrasli su primjerci nezamjenjivi s nekom drugom našom zmijom zbog svoje veličine i karakterističnih usporednih linija na bokovima.
Mladunci su pak lako zamjenjivi s crnokrpicama zbog svojih mrlja, ali nemaju okomitu zjenicu i toliko šiljat oblik glave - piše portal Priroda Hrvatske, uz napomenu da mit da kravosasi piju kravlje mlijeko proizlazi iz pronalazaka kravosasa u stajama gdje su zapravo u lovu na glodavce koji tamo traže sklonište i hranu.
Mlijeko je u pravilu hrana mladih sisavaca, ne i drugih skupina životinja. Čovjek je jedini izuzetak koji koristi mlijeko drugih vrsta u svojoj ishrani, posebice je izuzetak da ga koristi i u odrasloj dobi.
