NEMA KONSENZUSA

Zašto u EU hitno mogu Ukrajina i Moldavija, ali ne može BiH

22.06.2022.
u 16:43

Zbog novog zamaha u politici proširenja, koji se događa zbog rata u Ukrajini, u EU bi se mogao stvoriti konsenzus da bi kandidatski status BiH mogla dobiti nakon što ispuni “kritičnu masu”, ne nužno svih 14 uvjeta

Nitko u EU ne protivi se dodjeljivanju statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji, a samo 3 države zalažu se za ideju da, na tom valu, i Bosna i Hercegovina hitno dobije status kandidata. Što znači da nema konsenzusa oko BiH te da će se sutra, na summitu 27 premijera i predsjednika država članica, izglasati povijesan iskorak za Ukrajinu i Moldaviju prema članstvu u EU, ali nikakav velik iskorak i za BiH. Na temu zapadnog Balkana, jedini iskorak se pokušavao pronaći po pitanju uklanjanja bugarske blokade početka pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.  

Nacrt zaključaka, pripremljen za usvajanje na Europskom vijeću, u točki koja se tiče BiH naglasak stavlja na pozdravljanje političkog sporazuma koji su politički lideri iz BiH (bez Dragana Čovića kao predstavnika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora) usuglasili na sastanku sa Charlesom Michelom 12. lipnja u Bruxellesu. Posljednji nacrt zaključaka, u koji smo imali uvid, “poziva političke lidere u BiH da što brže implementiraju obveze iz tog sporazuma i finaliziraju ustavnu i izbornu reformu, što će omogućiti zemlji da odlučno napreduje na europskom putu, u skladu s prioritetima iznesenim u mišljenju Europske komisije, kako bi dobila kandidatski status”. Nacrt je dokument koji se mijenjao iz dana u dan, a prethodna verzija u točki koja govori o BiH nije sadržavala spominjanje ustavne i izborne reforme. No, posljednja verzija to sadrži, i to je ubačeno na inzistiranje Hrvatske, neslužbeno doznajemo. 

Pozitivniji zaključci, koji bi zbog brzog kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji otvorili jednako brz put prema kandidatskom statusu za BiH, bili su nemogući jer je među velikom većinom država članica ipak prevladao stav da se mora pratiti kakva-takva procedura. Procedura za BiH otprije znači ispunjavanje 14 uvjeta iz mišljenja Komisije o zahtjevu za članstvo BiH u EU, a od tih 14 dosad se ispunjenim može smatrati tek 2 ili 3. Zbog novog zamaha u politici proširenja, koji se događa zbog rata u Ukrajini, u EU bi se mogao stvoriti konsenzus da bi kandidatski status BiH mogla dobiti nakon što ispuni “kritičnu masu”, ne nužno svih 14 uvjeta. Ali zasad prevladava stav da to ne može biti bezuvjetno. Da se ne može status kandidata za BiH dodijeliti pukom političkom odlukom, pa ni sad kad se praktički takva donosi u primjeru Ukrajine i Moldavije, nego da proces koji je za BiH otprije uokviren u 14 Komisijinih uvjeta mora biti očuvan.  

Jedan visoki dužnosnik EU, kod kojeg smo se danas raspitivali oko očekivanih zaključaka o BiH na sutrašnjem summitu, dao je znakovit komentar o nedolasku Dragana Čovića na sastanak koji je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel organizirao 12. lipnja u Bruxellesu: - Nije se pojavio zbog razloga koje ja još uvijek ne mogu dokučiti - rekao je taj sugovornik, govoreći pod uvjetom anonimnosti.  

Uoči sastanka Europskog vijeća, u kojem sjedi 27 premijera i predsjednika država članica, sutra ujutro počinje kratki summit lidera EU s liderima šest država zapadnog Balkana. Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski, premijer Albanije Edi Rama i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić jučer su najavili da može i neće doći na taj summit u znak protivljenja odugovlačenju koje Sjeverna Makedonija i Albanija moraju trpjeti čekajući otvaranje prvih pregovaračkih poglavlja. To čekanje traje već dulje od godinu dana zbog blokade Bugarske. No, danas je trojac objavio da, iako nezadovoljni, ipak neće bojkotirati summit u Bruxellesu. Među europskim diplomatima, kako neslužbeno doznajemo, postoji razumijevanje za frustracije Makedonaca i Albanaca, ali ne i za Vučića, od kojeg očekuju da konačno svrsta Srbiju uz europske sankcije protiv Rusije, uvedene nakon Putinove agresije na Ukrajinu.   

- Gospodine Vučiću, ovo je trenutak istine. Vrijeme je da odlučite jeste li na strani Europe ili na strani Rusije - kaže predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber. Kako smo već javljali, desetak lidera država članica EU moglo bi na sutrašnjem summitu spomenuti Srbiju kao loš primjer kandidatkinje koja ne ispunjava obvezu svrstavanja uz sankcije protiv Rusije. Aleksandar Vučić se možda i zbog toga poigravao s mišlju bojkota ovog summita, a solidarnost sa Sjevernom Makedonijom možda mu je bila samo izlika. Kako bilo, i Vučić dolazi, premda vjerojatno u svom već viđenom pasivno-agresivnom raspoloženju, kojim nastoji nezadovoljstvo Europljana ponašanjem Srbije balansirati naglašavajući svoje nezadovoljstvo ponašanjem EU. 

Komentara 1

DO
dolić
08:37 23.06.2022.

Pa nisu ni bosanski političari za EU,oni su više za otvoreni Balkan.

Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije