Depresija je stanje trajno sniženoga raspoloženja koje pogađa sve više osoba, kako odraslih tako i djece te mladih. O depresiji, stalnom uzimanju antidepresiva, uzročnicima, posljedicama…, razgovarali smo s psihologinjom Arminom Čerkić
Depresija je bolest s bezbroj lica koju nije lako uočiti ni razlikovati. Kako prepoznati depresiju, koji su prvi znakovi da nam je potrebna psihološka pomoć?
- Depresija je stara koliko i čovječanstvo. Riječ “depresija” dolazi od latinske riječi “deprimere”, što znači potisnuti, udubiti ili potlačiti. Depresija je poremećaj u raspoloženju čije su karakteristike potištenost, intenzivna tuga, samosažaljenje, strah, tjeskoba, beznađe, osjećaj bezvrijednosti, krivnje te umor i iscrpljenost. Ti osjećaji mogu biti vrlo intenzivni i mogu trajati dulje razdoblje. Osjećaji beznađa i tuge mogu postati toliko intenzivni da se samoubojstvo može činiti kao jedino rješenje. Depresija je više od obične tuge ili potištenosti. Ako se tuga pojavi bez ikakvoga razloga ili je ona nerazmjerna razlogu nastanka, ako ne prestaje ili se ponovno vrati te se pojavljuju i ostali “tmurni” simptomi, onda tu više nije riječ o tužnom raspoloženju, nego o depresiji.
Kako utječe na svakodnevni život i koje su posljedice?
- Depresija je bolest koja značajno narušava svakodnevni život, a posljedica je narušene ravnoteže kemijskih tvari u mozgu, pri čemu važnu ulogu igraju nasljeđe i način života. Depresija nije osjećaj prolaznog neraspoloženja, prolazne tuge ili moralne slabosti. Velika je razlika između običnog neraspoloženja i patnje uzrokovane depresijom. Prirodno je da smo ponekad tužni i zabrinuti. Kod depresije ta tuga u sebi sadrži osjećaj duboke patnje i emocionalne boli. Karakteristično je nevjerovanje depresivnih bolesnika u mogućnost poboljšanja iako je većina njih zbog same prirode bolesti takvo poboljšanje već više puta iskusila. Općenito govoreći, događaji koji nam gase životno veselje i uzrokuju prolaznu tugu te neraspoloženje nisu depresija. Vrlo brzo nakon takvih događaja većina ljudi vraća se u svoje uobičajeno stanje.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), depresija bi do 2020. godine mogla postati druga na listi vodećih bolesti. Samo u prošloj godini u Bosni i Hercegovini prodano je više od milijun pakiranja antidepresiva. Koliko ljudi u Bosni i Hercegovini boluje od depresije prema vašem mišljenju?
- Učestalost depresije u populaciji je da najmanje svaki deseti čovjek ima izglede jednom u životu oboljeti od depresije, a može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi. Žene dva puta češće obolijevaju od depresije od muškaraca. No, ipak se najčešće javlja u četrdesetim godinama života iako se u 50 posto slučajeva bolest pojavi ranije. U dobi iznad 60 godina javlja se 10 posto depresija. Trenutačno je depresija za žene zdravstveni problem broj dva, a u ukupnoj populaciji depresija je na četvrtom mjestu, dok je, gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.
Postoji li stvarna potreba za uzimanjem tolike količine antidepresiva ili ih ljudi koriste za bijeg od stvarnosti?
- Mišljenja i dokazi o učinkovitosti antidepresiva su podijeljeni primarno kada je riječ o otklanjanju simptoma depresije. Kod nekih tretmana antidepresivi mogu biti korisni, ali kod nekih ne. Istraživanja iz ove oblasti pokazala su kako su antidepresivi učinkoviti kod kroničnih i teških depresivnih stanja, ali ne i kod umjerenih. Antidepresivi također mogu imati i nuspojave te je važno raspitati se o njima kod svoga liječnika. Glavni cilj tretmana s antidepresivima je otklanjanje ili smanjenje depresivnih simptoma, kao što su osjećaj tuge ili izcrpljenosti.
Lijekovi su osmišljeni kako bi povratili emotivnu ravnotežu te pomogli osobama u svakodnevnom funkcioniranju, ali je važno razumjeti što je dovelo do depresije te odražavaju li određeni odnosi koje imamo ili uvjerenja te osjećaje i za to je potrebno započeti psihoterapijski tretman ili liječenje razgovorom.
Koliko su ljudi uopće svjesni štetnosti koje uzrokuje stalno uzimanje antidepresiva?
- To ovisi o individualnom interesu svih osoba koje se odluče početi koristiti antidepresive i njihova je odgovornost raspitati se i o posljedicama kod svoga liječnika. Jako je značajna uloga partnera ili obitelji u tom odnosu i u samom tretmanu.
Imaju li bosanskohercegovački građani naviku posjećivati psihoterapeuta?
- Suprotno mitu da samo “ludi ljudi” traže pomoć psihoterapeuta, mnoge osobe i obitelji otkrili su koristi rada s profesionalcima iz oblasti psihičkog zdravlja za različite oblike osobnih i relacijskih problema koje im prouzrokuju poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju. Ta stigma, koja je povezana s traženjem objektivne pomoći, vrlo brzo nestane kada mnoge osobe prepoznaju koristi pronalaženja suosjećajne i neosuđujuće potpore s profesionalcima koji im pomažu prebroditi životnu oluju.
Iz vašega dosadašnjeg iskustva, s kakvim problemima vam se ljudi, u različitim životnim dobima, obraćaju, što ih najviše tišti, s kakvim se poteškoćama najčešće susreću? U kojoj životnoj dobi se ljudi najviše susreću s iskušenjima, problemima života? Djeca, mladi, odrasli, nezaposleni, rastavljeni...? Koliko vam se ljudi obraća za pomoć?
- Neki od najčešćih razloga zbog kojih se pojedinci, parovi ili obitelji odlučuju na traženje psihoterapije su značajni životni događaji kao što su rastave, prekidi, ozbiljni zdravstveni problemi ili nesreće, suočavanje s krizom srednjih godina, starenje, poteškoće u partnerskim relacijama, promjene karijere i odnosi na poslu ili obitelji.
Što se tiče depresije, ako se nađete u situaciji da se borite i tražite snagu kako biste se ujutro ustali iz kreveta ili da vam se čini kako život nema, smisla vrijeme je da potražite pomoć. Iako za neke oblike lijekovi imaju svoje mjesto u tretmanu, važno je da se uključite u psihoterapiju, zatim korištenje vitamina D, počnete vježbati ili kretati se u prirodi ili ostale aktivnosti koje dogovorite sa svojim terapeutom.
Depresija je izlječiva bolest, a izlječenje nikada ne dolazi preko noći, potrebno je više tjedana kako bi se osoba osjećala bolje. Stanja prouzročena anksioznošću, osjećaj uznemirenosti ili panike u socijalnim situacijama, strah od javnog govora ili fobije, kao što je strah od letenja, traumatska iskustva i brojna stanja koja kreiraju visoki stres često se unaprijede kada osoba primi kvalificiranu pomoć. Obiteljski odnosi, s parovima, djecom ili proširenom obitelji, kao i pitanja vezana uz roditeljstvo, izazovi s kojima roditelji dolaze tiču se djece koja imaju poteškoće u školi, s vršnjacima, ili su to mladi te odrasli s kojima je potrebno redefinirati granice.
Tuga i gubitak supruga, djeteta ili ostalih članova obitelji, ako se ne riješi, može dovesti do depresije. Nedostatak samopouzdanja, loša slika o sebi i nedostatak samosvijesti mogu prouzročiti da osoba postane socijalno isključena, što može dovesti do poteškoća u kreiranju zdravih odnosa i nenapredovanja na poslu. Unapređenje osjećaja samopouzdanja i samosvijesti bez agresivnosti može biti od velike pomoći i mladima i starima.
U posljednje vrijeme vršnjačko nasilje u školama sve više dolazi do izražaja. Jeste li se susretali s nekim od takvih slučajeva? Kako preventivno djelovati protiv vršnjačkoga nasilja?
- Uloga roditelja i obitelji u prevenciji i sanaciji vršnjačkoga nasilja iznimno je značajna. U proteklom razdoblju objavljena je studija “Zlostavljanje djece i zanemarivanje” koja je otkrila višegeneracijski prijenos nasilja u onim domovima gdje se ono događalo.
Istraživači su razgovarali s roditeljima i djecom dobi od tri do sedam godina, u više od 100 obitelji.
Djeca koja su fizički kažnjena podržavala su udaranje kao sredstvo rješavanja konflikta s vršnjacima, braćom i sestrama. Roditelji koji su u djetinjstvu bili izloženi učestalom fizičkom kažnjavanju često su prihvaćali fizičko kažnjavanje kao oblik roditeljskog pristupa discipliniranju djece. Djeca koja odrastaju u obiteljima u kojima je prisutno nasilje utemeljeno na spolu, nasilje prema djeci, iz takvih obiteljskih okruženja djeca će vjerojatnije i sama koristiti nasilje kao prvu opciju za rješavanje konflikta.•
