Službeni Bruxelles čelnicima najjačih političkih stranaka u BiH danas bi trebao dostaviti svoj pisani prijedlog ustavnih promjena uz pomoć kojim bi se provela presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić - Finci”.

Odluka što prije

U idućih nekoliko dana ponuđeni koncept ustavnih promjena za koje se zalaže Europska unija na čelu s njihovim povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom razmotrit će predstavnici parlamentarnih stranka, nakon čega bi javnosti i administraciji u Bruxellu trebali dati zaključno mišljenje, prihvaćaju li prijedlog ili odbijaju. U prijedlogu EU-a je riječ o tzv. “modelu 5+5 županija”, i na tragu onog što su čelnici iz Bruxellesa već jednom ponudili vlastima u BiH. Osnova je da FBiH bude jedna izborna jedinica, iz koje se biraju dva člana Predsjedništva BiH i da se osigura da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike. Pojednostavljeno rečeno, prema tom prijedlogu EU-a Federacija BiH ne bi imala dvije izborne jedinice (bošnjačku i hrvatsku), već bi po pet županija, ali se uopće ne zna koje će to biti, trebale odlučivati tko će biti hrvatski, odnosno bošnjački član u Predsjedništvu BiH. Europska unija se nada da će ovakav kompromis zadovoljiti sve političke aktere, prije svega u Federaciji BiH i smiriti nezadovoljstvo predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdžije, koji je utemeljio prije više od sedam godina izborni koncept po kojem bošnjačka većina bira hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Glavni zadaci

Za razliku od predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića i predsjednika SDA Sulejmana Tihića, odnosno Bakira Izetbegovića koji mijenja Tihića koji se oporavlja nakon operacije, koji su spremni razgovarati o opciji da se stanje u kojem će Bošnjaci birati hrvatskog člana Predsjedništva BiH konačno anulira, lider SDP-a priču o ovom pitanju dovodi u kontekst etničke podjele BiH. Njegova kvalifikacija, a svjesni su toga i čelnici EU-a, spada u sferu političkog spina i pridobivanja jeftinih političkih bodova unutar sve “tanje” SDP-ove glasačke baze. ‘Omekšavanje’ SDP-ova stava bit će sada glavni zadatak, ali i davanje jamstva čelnicima dva HDZ-a da neće doći do ugrožavanja temeljnog izbornog prava da jedan konstitutivni narod može birati svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvo BiH. Ako se ustavne promjene u ovoj godini ne usvoje, pored već pokrenutog procesa zamrzavanja novca iz IPA fondova, BiH će kasniti s pristupom k EU, a politička kriza će se samo dodatno produbiti.

Dijelu hrvatskih građana raste plaća do 20 posto, prosjek se penje na 1.500 eura