Iako malobrojna, katolička zajednica na Palama koja broji 50-ak vjernika, po mnogo čemu je jedinstvena u BiH. Prije svega, po župnoj crkvi sagrađenoj u tirolskom stilu, jedinstvenoj po ljepoti, materijalu od kojeg je izgrađena te činjenici da je jedina drvena katolička crkva u BiH u kojoj se još obavlja bogoslužje.
Preživjela rat
Drvena crkva postoji i u Varešu, ali u njoj obreda više nema. Crkva na Palama sagrađena je još u doba Austro-Ugarske. Podigli su je Austrijanci, Nijemci i Talijani, točnije radnici koji su radili na pruzi ili u tada razvijenoj drvnoj industriji u istočnoj Bosni te se ondje naselili. Prezimena sadašnjih vjernika to potvrđuju. Crkva je, kaže vlč. Fabijan Stanušić, župnik župe sv. Josipa na Palama, preživjela tri rata, a veliki jubilej, stoljeće od polaganja kamena temeljca, 4. srpnja 1911., obilježila je nedavno kada je kardinal Vinko Puljić posvetio obnovljenu crkvu, iznutra i izvana.
«Sanacija crkve je urađena autentično. Onakva kakva je bila, ponovno je zasjala u punom sjaju kao kulturni i vjerski biser BiH. Od 2004. godine na popisu je zaštićenih spomenika kulture u BiH zajedno s još dva objekta ovdje na Palama, pravoslavnom crkvom i Kućom Cekovića», kaže vlč. Stanušić. Iako je država prepoznala vrijednost crkve na Palama, niti jednu marku nije izdvojila za njezinu sanaciju.
Strani donatori
«Sanaciju su uglavnom financirali strani donatori, njemački, austrijski i talijanski. Država će valjda nešto uložiti kad bude mogla», pojašnjava paljanski župnik. On u župi ne boravi svakodnevno. Dolazi nedjeljom i blagdanima kada se služe mise, a u posljednje vrijeme i na traženje hodočasnika koji žele vidjeti mjesto s kojeg su, preko Romanije, za Goražde odvedene Drinske mučenice. Kako se bliži njihova beatifikacija koja će biti 24. rujna ove godine u sarajevskoj Zetri, i hodočasnika je sve više. «Tu na Palama na Kalovitim brdima sestre su imale svoju kuću i školu. Odavde je njih pet odvedeno i pogubljeno na Drini. To je još jedan razlog koji ide u prilog tvrdnji da je ovo mjesto s bogatom poviješću, a po mnogo čemu i jedinstveno u BiH. Primjerice, drvena crkvica ostala je u ratu netaknuta. Za to sam naročito zahvalan domaćim Paljanima, kaže vlč. Fabijan.
