“Pojačana zapaljiva retorika primjetna je i kod političkih lidera u Federaciji, a nakon listopadskih izbora mogli su se čuti pozivi na osnivanje i trećeg entiteta (hrvatskog). Travnja 2011. godine dvije hrvatske stranke, HDZ BiH i HDZ 1990, organizirale su Hrvatski narodni sabor u Mostaru kako bi naglasili i istaknuli svoje nezadovoljstvo položajem Hrvata u BiH. Oni su izrazili svoje neslaganje s načinom uspostave vlasti u Federaciji i pozvali na ustavne promjene koje bi omogućile uspostave federalne jedinice sa hrvatskom većinom”, naveo je, uz ostalo, u izvješću Vijeću sigurnosti austrijski diplomat Valentin Inzko.

Optužio HDZ BiH

Prvi čovjek međunarodne zajednice u dva je navrata u izvješću naveo kako dvije hrvatske stranke zazivaju treći entitet, ne navodeći pritom kada i gdje je netko od službenih predstavnika ovih stranaka to tražio. Za razliku od toga na više je mjesta citirao čelnika Republike Srpske Milorada Dodika pozivajući se na njegove javne istupe te navodeći kada je i koji medij prenio njegove procjene o raspadu zemlje. Istodobno, takvo je što povezao i s dužnosnicima HDZ-a BiH, predsjednicom Federacije (nap. a. vjerojatno Borjana Krišto) iako se u izvještaju ne navodi niti ime niti gdje je taj intervju objavljen. Pri tome je Inzko optužio dva HDZ-a za kršenje Ustava.

“Nakon listopadskih izbora, odnosi unutar Federacije su postali prilično napeti, a sve zbog političkog zastoja u vezi s uspostavom vlasti. Dva HDZ-a, kršeći Ustav Federacije, spriječila su formiranje Doma naroda Federacije blokirajući izbore izaslanika iz većinski hrvatskih županijskih skupština u to tijelo. Ovo je imalo za posljedicu neblagovremeno formiranje vlasti u Federaciji, koja je formirana tek ožujka, 2011. godine. Također, mnoge vitalne funkcije u Federaciji ostale su nepopunjene zbog sukoba oko nacionalnog predstavljanja u ovim institucijama. Nakon listopadskih izbora i izborne kampanje, lideri Hrvata u BiH, posebice HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 su nastavili s povremenim pozivima za treći entitet. U intervjuu iz prosinca 2010. godine, predsjednik Federacije (iz reda Hrvata) izjavio je da je “raspad BiH” jedno od realističnih mogućnosti”, navodi se u izvješću visokog predstavnika Vijeću sigurnosti. Iako je krajnje nejasno opisano na koji je način sadašnja vlast u Federaciji praktično nametnuta arbitražom međunarodne zajednice, ipak se navodi da je državna institucija izbor predsjednika i Vlade ocijenila nelegalnom.

“24. travnja Središnje izborno povjerenstvo objavilo je dvije odluke zaključujući da: prvo - izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH treba poništiti, i drugo, da se uopće nisu stekli uvjeti za uspostavu Doma naroda koji je proveo izbor’.

Sporne odluke

“28. ožujka visoki predstavnik je suspendirao dvije odluke Središnjeg izbornog povjerenstva čekajući preispitivanje odluke od strane Ustavnoga suda Federacije BiH. Pozivajući se na pravno mišljenje OHR-a iz 2001. i naknadnu interpretaciju iz 2007., visoki predstavnik objavio je odluke kojim je suspendirao odluke SIP-a kako bi izbjegao zakonske nejasnoće. Ova odluka i dalje ostaje na snazi”, navodi Inzko u svome izvještaju koji vrvi i drugim političkim procjenama i prosudbama.

Tako se izražava i zabrinutost s mogućom provedbom odluke Ustavnoga suda Federacije BiH koji je naložio promjene tri važne stvari koje su u interesu Hrvata. Napose se to odnosi na upitnost dvaju ministarstava kulture i obrazovanja te uspostave državne službe.

“Provedba ove odluke će imati utjecaja na hrvatsko-bošnjačku koaliciju na federalnoj razini, a Hrvati očekuju decentralizaciju te širu autonomiju županija. Tijekom izvještajnog razdoblja većina županija je poduzela korake prema uspostavi svoje državne civilne službe”, također se navodi u ovom izvješću.

Mostar izdvojen

Spominje se i presuda vezana uz osporavanje dijela Statuta grada Mostara donesena prije šest mjeseci u kojoj se zapaža da hrvatske stranke izražavaju nezadovoljstvo, a bošnjačke pak odbojnost prema odluci.

“Odredbe koje su upitne odnose se izborni sustav za Gradsko vijeće. I dok većinske hrvatske stranke izražavaju nezadovoljstvo da nije omogućeno upravljanje gradom, dotle većinske bošnjačke stranke izražavaju zabrinutost da bi to moglo negativno utjecati na podjelu vlasti”, navodi Inzko.

Prema ocjenama visokog predstavnika, nije postignut nikakav napredak u više posljednjih mjeseci oko reforme Ustava u Bosni i Hercegovini. Zbog toga nije značajniji napredak imala niti inicijativa koju je potaknula Njemačka. Također se izdvaja i da su članovi bh. Predsjedništva prvi put bili u posjetu Hrvatskoj, no da unatoč brojnim kurtoaznim izjavama nema nikakva napretka u odnosima dviju zemalja. U zaključku izvješća Inzko navodi i kako nije realno zatvoriti Ured visokog predstavnika zbog neispunjavanja preuzetih obveza od triju strana.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’