Nakon bogatog programa organiziranog u povodu 50 godina od objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika, obilježavanje Dana hrvatskog jezika u HNK Mostar završit će današnjim predstavljanjem “Besjeda” fra Matije Divkovića s početkom u 12 sati.
Četiristota obljetnica
Izdanje “Besjeda” fra Matije Divkovića, koje je Institut za jezik i jezikoslovlje iz Zagreba objavio u povodu četiristote obljetnice objavljivanja “Besjeda svrhu evanđel’ja nedjeljnijeh priko svega godišta” (Venecija, 1616.), obuhvaća tekstološki pomnu transkripciju i iscrpnu filološku studiju dr. sc. Vuka-Tadije Barbarića, dr. sc. Marijane Horvat, dr. sc. Martine Kramarić i dr. sc. Andree Radošević. Opremljeno je i rječnikom manje poznatih riječi i tumačem imena, što je izradila dr. sc. Sanja Perić Gavrančić, te sadržava i digitalnu snimku izdanja iz 1616. na CD-u.
Kako navode iz Instituta za jezik i jezikoslovlje, ime fra Matije Divkovića (Vareš, 1563. - Olovo, 1631.) duboko je utisnuto u hrvatsku i bosanskohercegovačku kulturu. On je prvi autor s prostora današnje Bosne i Hercegovine koji je svoja djela tiskao na narodnom hrvatskom jeziku, ujedno i prvi bosanski tipograf. Divković je svojim jezikom pridonio konačnoj odluci da su Hrvati prihvatili štokavsko-ijekavski govor za svoj književni jezik u 19. stoljeću.
Njegovi su tekstovi svojim najvećim dijelom prijevodni i kompilatorski, a izvori su im najpoznatija djela kršćanske književnosti. “Besjede svrhu evanđel’ja nedjeljnijeh priko svega godišta” (1616.) najopsežnije su njegovo djelo (oko 1000 stranica). Sadržavaju 66 priča. Zajedno s ostalim trima djelima, koja 1611. i 1616. tiska u Veneciji, označuju same temelje književnoga stvaranja na narodnom jeziku u BiH.
Temelji naše književnosti
Ovim se izdanjem, osim što je prvi put donesena transkripcija iznimno opsežnih “Besjeda svrhu evanđel’ja nedjeljnijeh priko svega godišta” s bosanice na latinicu, tekstu pristupilo iz različitih perspektiva (tekstološke, književnopovijesne i jezičnopovijesne), čime je dana i obuhvatna te iscrpna filološka analiza (jezična, grafijska, leksička, književnopovijesna i književnostilska). Istraživanje je pridonijelo spoznajama o razvoju franjevačke književnosti, njezinu utjecaju na standardizaciju hrvatskoga jezika na štokavskoj osnovici te vezama između dubrovačke, dalmatinske i bosanskohercegovačke književnosti i kulture. Glavni urednik “Besjeda” je dr. sc. Željko Jozić, a recenzenti su dr. sc. Dolores Grmača, prof. dr. sc. Ivo Pranjković i prof. dr. sc. Marko Samardžija.•
