Rezultati istraživanja iz oblasti javne potrošnje u posljednjih nekoliko godina pokazuju da je u BiH povećan udio javne potrošnje u brutodruštvenom proizvodu, s 38 posto u 2005. na 42 posto u 2008. godini, a u prošloj godini se približilo skoro na skoro 60 posto.
Novo upozorenje
Međutim, u najnovijem upozorenju koje je stiglo iz MMF-a navodi se da je javna potrošnja u BiH izmaknula kontroli, a stručnjaci iz MMF-a navode kako će ukupni rashodi administracije u BiH u ovoj godini iznositi 8,5 milijardi KM. Prema tom izračunu, bh. državni aparat svake sekunde troši jednu najnižu mirovinu. No, ono što zabrinjava je konstatacija u vidu zaključka, kako i na koji način će se nadoknaditi rashodi nagomilane administracije, jer je pravo čudo da BiH zbog ogromne javne potrošnje do sada nije doživjela financijski slom. BiH, u odnosu na zemlje iz okruženja, ima u javnoj potrošnji veće učešće troškova koji se odnose na zarade zaposlenih u javnom sektoru, pravosuđu i parlamentu, a manje učešće troškova za mirovine i obranu. Za obrazovanje, znanost, kulturu, zdravstvo, mirovine i ostalu socijalnu zaštitu u BiH se izdvaja oko 60 posto javne potrošnje, a u Sloveniji oko 55 posto javne potrošnje.
U protekle četiri godine udio javne potrošnje na razini državnih institucija u ukupnoj javnoj potrošnji povećan je sa šest posto na 12 posto, a javne potrošnje na razini obaju entiteta i Brčko Distrikta u ukupnoj javnoj potrošnji smanjeno je za jedan, odnosno dva posto. Rezultati istraživanja pokazuju da su u javnom sektoru u BiH moguće uštede od najmanje milijardu eura godišnje po osnovu smanjenja broja zaposlenih i usklađivanja zarada, potpune primjene zakona kod javnih nabava i ostalih racionalizacija.
Prema istraživanju u BiH je trenutno nenaplaćeno najmanje dvije milijarde eura identificiranih javnih prihoda, a procjena je da je ukupno nenaplaćeno više od četiri milijarde eura identificiranih i ne identificiranih akumuliranih poreznih i drugih javnih dugova.
Javni prihodi
Manji dio nenaplaćenih javnih prihoda posljedica je institucionalne inertnosti, neučinkovitosti, tolerantnosti i neodgovornosti, zbog čega se ne izvrši pravovremena naplata ili identifikacija javnih prihoda. Veći dio nenaplaćenih javnih prihoda ima veze s korupcijskim ponašanjem u institucijama javnog sektora, zbog čega dolazi do ne neselektivne naplate, reprogramiranja, zastare ili ne identificiranja javnih prihoda.
