Alarmantan je podatak Agencije za rad i zapošljavanje BiH, prema kojemu je u Bosni i Hercegovini službeno nezaposleno oko 530 tisuća osoba. Još alarmantniji je podatak da od ovog broja, jedna trećina osoba spada u nekvalificiranu radnu snagu, što znači da nemaju nikakav stupanj obrazovanja. Nekoliko istraživanja koja su radile međunarodne organizacije pokazala su da u BiH oko 30 posto mladih uopće ne završi srednju školu. Jedno takvo istraživanje urađeno je u okviru inicijative za pravično obrazovanje BiH, no ni ovaj alarmantan podatak nikoga u BiH nije pretjerano zabrinuo.

Gore nego prije rata

Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva iz 1991. godine, u BiH je bilo elementarno nepismenih 367.700 (9,9 posto). Poslije rata broj nepismenih u BiH je rapidno povećan, dok se zanimanje za opismenjavanjem smanjilo, navodi se u istraživanju. U BiH 1,7 milijuna ljudi nema završenu srednju školu, a čak 53,5 posto radno sposobnih žena ima završenu samo osnovnu školu, podaci su Agencije za statistiku iz prosinca prošle godine. U gradovima u BiH funkcionalno je nepismena čak trećina ljudi, dok na selu taj broj iznosi i 70 posto, a pretpostavlja se da ima čak 15 posto potpuno nepismenih, rezultati su UNESCO-ova istraživanja. Tako se prema nepismenosti BiH može svrstati u rang nerazvijenih afričkih zemalja, gdje 15 posto ljudi nema ni osnovnu školu. Među osobama starosti od 25 do 35 godina bez završene osnovne škole u gradskim sredinama BiH je 7,75 posto muškaraca i 22 posto žena. U okolini gradova ovaj broj iznosi 16 posto muškaraca i 45,5 posto žena, dok u seoskim područjima 25 posto za muškarce i 47,5 posto za žene. Nedavno je urađeno i istraživanje u okviru UN-ova programa za zapošljavanje i zadržavanje mladih u BiH, koje je pokazalo slične rezultate.

Nizak standard

Lejla Hamzagić-Kovačević, savjetnica u Ministarstvu obrazovanje i znanosti FBiH, izjavila je da više okolnosti uzrokuju ovu pojavu. 
- Nepohađanje i napuštanje škola najviše je izraženo u onim dijelovima BiH gdje je životni standard niži i u onima obiteljima koje su u kategoriji ugroženih. Vjerujem da je to jedan od razloga zbog kojeg imamo ovoliki postotak učenika koji ne upisuju srednje škole - kaže Hamzagić-Kovačević. Postotak djece koja ne upisuju srednje obrazovanje, odnosno ostaju s osnovnim obrazovanjem pogoršava drugi podatak. Od ovog postotka djece koja upišu osnovno obrazovanje negdje u prosjeku njih pedesetak posto završi u redovnitom vremenu srednje obrazovanje. Može se čak govoriti o 50 posto mladih ljudi koji uopće nemaju nikakvo obrazovanje u 21. stoljeću.

Dijelu hrvatskih građana raste plaća do 20 posto, prosjek se penje na 1.500 eura