Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH već ranije su najavljivali da pripremaju uvođenje novih pojednostavljenih carinskih procedura, kako bi se izašlo ususret gospodarstvenicima koji se bave vanjskotrgovinskom razmjenom.
U krugu poduzeća
Prvi potez u tom pravcu je lokalno ili kućno carinjenje pri uvozu roba, što znači uštedu vremena i troškova poreznim obveznicima, a ujedno će se u potpunosti uskladiti carinski propisi u BiH sa zakonodavstvom u Europskoj uniji. U praktičnom smislu, to znači da se kod uvoza robe kamioni prilikom ulaska u BiH neće zaustavljati u carinskim ispostavma, već će izravno odlaziti u krugove poduzeća, gdje će se obavljati kompletan carinski postupak. Iz UNO-a su najavili kako će već za nekoliko mjeseci uvesti sustav kućnog carinjenja robe pri uvozu. Glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje BiH Ratko Kovačević priopćio je to u okviru obuke o temi “Lokalno uvozno carinjenje u uvoznim carinskim postupcima i ovlašteni primatelj, kao pojednostavljenje u postupku prijevoza”, koja je održana u Gospodarskoj komori RS-a. - Iako smo još daleko od toga da kroz pojednostavljene carinske procedure obavljamo visok stupanj carinskih postupaka kakav je u zemljama Europske unije, konstanto radimo na tome da ih što više olakšamo. Već od početka drugog polugodišta tvrtke će moći početi podnositi u UNO zahtjeve za odobrenje lokalnog kućnog carinjenja pri izvozu, najavio je Kovačević dodavši da se u EU čak 90 posto ukupnog carinjenja robe radi kroz pojednostavljene procedure.
Postoji već od ranije
Podsjetio je da mogućnost kućnog carinjenja pri izvozu postoji od druge polovice 2009. godine, te da je UNO do sad izdao 23 odobrenja za tvrtke koje sada kompletan postupak carinjenja pri izvozu mogu obaviti u krugu poduzeća.
Kovačević je dodao da je, osim uvođenja sustava kućnog carinjenja robe pri izvozu, UNO do sada u okviru rada na pojednostavljivanju carinskih procedura uvela: status ovlaštenog izvoznika, kojeg trenutačno koristi 76 tvrtki, ATA i TIR karnete, te sustav pojednostavljenog prijavljivanja robe na temelju fakture, što znači da tvrtke koje imaju taj status mogu potvrditi da je riječ o robi podrijetlom iz BiH bez ograničenja vrijednosti. Tvrtke koje nemaju status ovlaštenog izvoznika moraju podnositi zahtjeve za izdavanje obrasca EUR 1, koji je dokaz o podrijetlu robe, te tako gubiti i vrijeme i novac. Ovakvim postupcima stvara se odnos povjerenja između carine, gospodarstvenika i Uprave za neizravno oporezivanje BiH, a koriste se iskustvima europskih zemalja.
