Litavski general Valdemaras Rupšys i ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis poput Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića. Jedan tvrdi jedno, drugi sasvim drugo.
- Uvjereni smo da je rat s Rusijom vrlo vjerojatna mogućnost – kazao je prije dva dana u Bruxellesu neposredno prije sastanka s kolegama litavski ministar vanjskih poslova. Mediji su o tom sastanku ministara uglavnom izvještavali ističući kako „među europskim dužnosnicima raste strah od mogućeg ruskog napada na NATO“. General Rupšys zadržao je hladnu glavu i ta naklapanja nazvao glupostima, p(r)ozivajući usput političare da spuste loptu na zemlju.
- Ove i sljedeće godine šansa za izbijanje rata između NATO-a i Rusije je jako jako mala, gotovo pa nikakva. Uvjeti pa i ta moja tvrdnja bi se mogli promijeniti u daljnjoj budućnosti, ali trenutno su ruske snage zapadnog vojnog okruga u potpunosti angažirane u Ukrajini te ne predstavljaju izravnu prijetnju našoj niti drugim baltičkim državama – kazao je Rupšys u intervjuu za litavski radio Žinių Radijas. Novinar mu je potom napomenuo kako ministar vanjskih poslova njihove države ima gotovo pa dijametralno drugačije stajalište.
- Političari bi se trebali usredotočiti na svoje specifične uloge i raditi svoj posao, a drugima pustiti da rade svoj posao. Bez uvrede kolegi, ali smatram kako imam nešto više znanja od njega kada je u pitanju vojno operativno djelovanje – odgovorio je litavski general koji je ipak pohvalio to što se njihova država priprema za potencijalni sukob i potom pozvao na brzu akciju uspostave vojne brigade u rasponu od lake do srednje veličine i njezino opremanje borbenim vozilima pješaštva i tenkovima.
Inače, tri baltičke države složile su se oko toga kako će uspostaviti zajedničku baltičku obrambenu zonu na svojim granicama s Rusijom i Bjelorusijom zbog rastuće sigurnosne zabrinutosti. Sukladno tome, Estonija će izgraditi 600 bunkera duž svoje 333 kilometra duge granice s Rusijom. To će ih koštati oko 60 milijuna eura, a s izgradnjom bi trebali početi iduće godine. Latvijski planovi su nešto manje definirani, ali je ministar obrane Andris Sprūds već rekao da će za izgradnju kritične obrambene infrastrukture biti potrebno cijelo desetljeće. Latvijski predsjednik Edgars Rinkēvičs pozvao je Finsku i Poljsku da se pridruže baltičkoj obrambenoj zoni jer smatra da te zemlje, ako žele učinkovit obrambeni mehanizam, moraju raditi zajedno.
