Podružnica humanitarne udruge Tafel, koja siromašnima dijeli namirnice, u njemačkom gradu Essenu odlučila je više ne registrirati korisnike koji nisu njemački državljani, javljaju u petak njemački mediji.
„Mi smo se nakon dugotrajnog razmišljanja odlučili da privremeno više ne primamo nove članove koji nemaju njemačko državljanstvo. Udio stranaca među našim klijentima u međuvremenu je dostigao 75 posto. I mi smo mišljenja da je u tijeku proces istiskivanja i da njemačka baka ili samohrana majka više nisu mogle doći na red“, rekao je predsjednik organizacije Essener Tafel, Jörg Sartor, za javni servis WDR.
On je objasnio da mnogi stranci imaju „problem s mentalitetom“ i odnosom prema starijima i ženama, pri čemu ukazuje na osobe arapskog porijekla.
„Imamo sljedeću situaciju: njemačka baka ujutro u sedam sati stane u red za namirnice i kada otvorimo nju jednostavno izguraju. To tako ne ide“, rekao je Sartor.
On je najavio da će ova mjera ostati na snazi „najmanje do završetka ljeta“.
Predstavnici ostalih podružnica humanitarne udruge Tafel, koja na oko 1.000 lokacija diljem Njemačke siromašnima dijeli namirnice koje se više ne prodaju u trgovinama ili restoranima, žestoko su kritizirali odluku filijale u Essenu.
„Pomoć naše udruge je namijenjena svima onima kojima je pomoć potrebna“, rekla je Sabine Werth iz Berlinskog ogranka udruge Tafel za agenciju Dpa. Ona je pojasnila da je odluka iz Essena „protivna statutima“ organizacije.
I iz ostalih podružnica Tafela u Ruhrskoj oblasti, koja slovi za najsiromašnije područje zapada Njemačke, također su kritizirali postupak kolega iz Essena. Oni su rekli kako su doduše svjesni problema s „arapskim korisnicima“, ali da se to može riješiti na drugi način.
Njemački sociolog Christoph Butterwegge, koji se bavi fenomenom siromaštva, govori da se radi o latentnom rasizmu ako je nacija jedini kriteriji odabira novih korisnika.
Udruga Tafel dnevno dijeli namirnica oko 1,5 milijuna građana. Pravo na namirnice imaju građani koji primaju potporu za nezaposlene, umirovljenici s niskim mirovinama, ali i podnositelji zahtjeva za azilom i izbjeglice.
Njemačke pučke kuhinje i ostale humanitarne organizacije osim toga bilježe i nagli porast broja beskućnika iz zemalja istočne Europe, čiji broj je u većim gradovima poput Berlina premašio broj "domaćih" građana bez krova nad glavom.
