Hrvatska kreće u relaksaciju mjera borbe protiv koronavirusa donesenih krajem ožujka, i to u tri faze, od 27. travnja te od 4. i 11. svibnja.
Potvrdio je to premijer Andrej Plenković nakon sjednice užeg kabineta Vlade koja je trajala više od tri sata. Novinarima, međutim, nije želio otkriti koji će se dijelovi gospodarstva reaktivirati u kojoj fazi, čak ni koje mjere možemo očekivati od 27. travnja, dakle za samo pet dana. Detalji mjera tako će se znati tek nakon što ih na sutrašnjoj sjednici utvrdi Vlada, a tajanstvenost do zadnjeg trenutka premijer je opravdao potrebom da „medijsku glad za informacijom stavi u okvir“.
Premijer i Vlada posljednjih su dana bili pod nemalim pritiskom usmjerenim na popuštanje mjera. S jedne strane se traži normalizacija života i ekonomskih aktivnosti, a istodobno se upozorava na rizik od ponovnog rasplamsavanja epidemije.
Plenković ističe da će se u reaktiviranju gospodarstva paziti kako se ne bi ugrozila dosadašnja postignuća vezana uz zdravstveni aspekt. Tvrdi i da je prijedlog relaksacije u potpunosti završen te da sutrašnja sjednica Vlade nije pomaknuta s 10 na 13 sati zbog potrebe za dodatnim konzultacijama, već zato što su mu iskrsle druge obveze. Detalje popuštanja mjera danas nisu otkrivali ni Plenkovićevi ministri, no iz dobro upućenih izvora se moglo čuti da je već od ponedjeljka u planu otvaranje dijela trgovina, primjerice namještaja i dječje odjeće, a u svibnju treba očekivati i otvaranje frizerskih salona pod kontroliranim uvjetima. Doga se rasprava, kažu naši izvori, vodila oko otvaranja restorana i kafića te hotela, no tu nije postignuta suglasnost.
Iz izjava ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka moglo se pak zaključiti kako će se ekonomske aktivnosti otvarati u dijelu koji bi najviše mogao doprinijeti gospodarskom oporavku države. - Mi ovdje kontinuirano komuniciramo s vama i javnošću da ćemo u momentu kada bude povoljna epidemiološka situacija pažljivo obavijestiti koje bi od mjera koje smo uveli 18., 19. i 20. Ožujka mogli maknuti – kazao je Capak, iz čega iščitava da bi Vladin dokument mogao biti podložan promjenama, ukoliko to bude zahtijevala situacija.
Strah od drugog vala
I drugi znanstvenici upozoravaju da bi popuštanje mjera moglo imati i negativne posljedice. Igor Rudan u znanstvenoj je analizi objavljenoj u Večernjem listu pod naslovom “Hoće li Hrvatska postati žrtva svojih dobrih rezultata?” već problematizirao pitanje mogućih posljedica. Neke je države, poput Singapura, naime, nakon relaksacije mjera pogodio drugi val epidemije koji je bio još teži od prvoga pa se postavlja pitanje kako pronaći balans između povratka svakodnevnom životu i očuvanja stabilne epidemiološke slike. Stoga su nam savjete kako bi se građani trebali ponašati nakon relaksacije mjera dali poznati hrvatski znanstvenici, molekularni biolozi Nenad Ban i Gordan Lauc.
– Usprkos ublažavanju određenih mjera restrikcije, jako je važno da se svaki građanin i dalje ponaša u skladu s preporukama koje bi trebale usporiti širenje pandemije COVID-19. Samo ako se nađe dobar kompromis, bit će moguće smanjiti negativne posljedice restrikcija na ekonomiju, ali u isto vrijeme i spriječiti nekontrolirano širenje bolesti. S obzirom na to, potrebno je pratiti sve službene preporuke koje će objaviti nacionalni Stožer civilne zaštite – ističe Ban te dodaje kako je, nažalost, očito da u dogledno vrijeme neće biti moguće ponašati se kao da se sve vratilo u normalu i neće biti moguće zaobići određene mjere društvenog distanciranja. Dakle, kada se i otvore, primjerice, kafići, restorani, trgovine i frizerski saloni, ljudi ne bi trebali pohrliti u njih bez ikakve zaštite, nego se i dalje trebaju odgovorno ponašati.
– Treba podsjetiti da se virus primarno širi u bliskom kontaktu među ljudima, a ljudi mogu biti vrlo infektivni i ako to u tom trenutku uopće ne znaju. Stoga bi moj osobni savjet svima bio da zamisle da već jesu zaraženi i da se ponašaju kao da pokušavaju izbjeći da virus prenesu na nekog drugog.
Dakle, trebamo nositi maske kad god smo u nekom prostoru u kojem se nalaze ili bi se uskoro mogli nalaziti drugi ljudi, ne trebamo rukama dirati nos ili usta te trebamo što češće prati ruke. Također, trebamo minimalizirati fizički kontakt s drugim ljudima, poput rukovanja, grljenja ili bilo kakvog približavanja – kaže pak Lauc te dodaje kako bi velik dio prepreka normalnom funkcioniranju društva uskoro mogao biti ukinut ako se svi budu ponašali na ovaj način.
Oprez kao svačija obveza
Podsjetio je da je obveza svake osobe da bude na oprezu i nakon popuštanja mjera, ako ne zbog vlastitog zdravlja, onda zbog onih koji su rizična skupina te cjelokupnog sustava.
– Mislim da je u ovoj situaciji potrebno jasno razdvojiti dvije stvari. Prva je utjecaj ovog virusa na svakog od nas kao pojedinca i tu je važno znati da za veliku većinu nas ovaj virus neće biti veliki zdravstveni problem. No, s druge strane, COVID-19 iznimno se brzo širi i predstavlja veliku opasnost za sve nas kao zajednicu, a posebno za zdravstveni sustav. Zbog toga je obveza svih nas dati sve o sebe da usporimo širenje virusa – zaključuje Lauc.
Nenad Ban: Čega se i dalje treba strogo pridržavati
Savjete kojih bi se građani trebali držati i nakon opuštanja mjera za čitatelje Večernjeg lista predlaže poznati znanstvenik prof. dr. sc. Nenad Ban, strukturalni molekularni biolog i profesor na prestižnom švicarskom Saveznom tehnološkom institutu, ETH:
1. I dalje će trebati izbjegavati uobičajene srdačne pozdrave s rukovanjem i grljenjem.
2. Treba izbjegavati razgovore gdje sudionici stoje jedan blizu drugoga, bolje je održavati distancu te sjesti na suprotne strane većeg stola.
3. Ljudi bi među sobom trebali biti udaljeni dva metra.
4. U poslovnim prostorima ne bi trebalo boraviti više od jedne osobe na oko 10 četvornih metara površine, kao što je preporuka zdravstvenih organizacija u Švicarskoj.
5. Ljudi bi trebali izbjegavati javni prijevoz kada god je to moguće. To će imati višestruk pozitivni utjecaj jer će se sama osoba zaštititi od moguće zaraze i smanjit će se gustoća ljudi u vozilima što će pomoći stanovnicima koji se moraju koristiti javnim prijevozom.
6. Kada ljudi moraju biti u blizini, kao u slučaju stomatološkog pregleda, fizioterapije ili kod frizera, treba nositi jednostavne maske koje prekrivaju nos i usta.
7. Može se koristiti i kućno napravljena maska ili šal od platna koja se može oprati, no važno je napomenuti da takve maske ne pružaju apsolutnu zaštitu, već se njihovim korištenjem donekle smanjuje šansa kapljičnog prenošenja virusa.
8. Javne prostore koji nemaju automatsku ventilaciju treba redovito provjetravati.
9. Jako je važno da bilo tko sa simptomima bolesti ostane u samoizolaciji te da kontaktira doktora kako bi dobio dijagnozu, a ne da, primjerice, danima odlazi na posao s temperaturom.
10. Boravak na otvorenim prostorima ne treba izbjegavati jer su aktivnost i kretanje jako važni u ovoj situaciji. Time se ne povećava rizik sve dok se poštuju sve ostale mjere društvenog distanciranja.
