Možete li nam reći nešto o trenutnim projektima američkog Veleposlanstva u BiH?

Naš najvažniji prioritet je da pomognemo BiH u njezinim nastojanjima da postane članica EU-a i NATO-a. Može se reći da je to naš najvažniji projekt. To je posao na kojem zajednički radimo s europskim i NATO partnerima. Naravno, radimo i na brojnim specifičnim projektima u cijeloj BiH, od malih grantova do projekata s raznim tvrtkama, institucijama, nevladinim organizacijama, školama. Naš ured u Mostaru je veoma aktivan, ali osim toga želim spomenuti i Američki kutak u Gimnaziji u kojem organiziramo brojne aktivnosti. Imamo partnere u raznim tvrtkama s kojima surađujemo na povezivanju poslovnih partnera iz BiH i Amerike. Odlično surađujemo s Oružanim snagama BiH. Ponosan sam što sam mogao sudjelovati u ispraćaju druge rotacije Oružanih snaga BiH koja je krenula za Afganistan američkim zrakoplovom s mostarske Zračne luke. Jedan od jasnih simbola naše opredjeljenosti ovoj regiji su i posjeti američkih brodova, primjerice u Neumu. U Stocu imamo projekt čitaonice za učenike koji pohađaju nastavu na oba nastavna plana i programa.

Konkretno, što se radi po pitanju ulaska BiH u NATO i Europsku uniju?

Jedan od naših zadataka, posebno kada je u pitanju NATO članstvo, jest da što kvalitetnije predočimo koje su prednosti pripadanja jednoj takvoj organizaciji. Naravno, veoma je važno da pomognemo da BiH i njezina javnost shvate koji su neophodni uvjeti za članstvo u NATO-u. Iako nije jedini uvjet, u ovom trenutku najvažnije pitanje koje treba riješiti jest pitanje vojne imovine. Rješenje tog pitanja nije značajno samo za članstvo u Savezu nego i za sve općine koje bi dobile na korištenje dodatne objekte. Također, ovo bi predstavljalo pozitivnu poruku za NATO da je BiH sposobna pronalaziti rješenja za važna pitanja. Problem BiH je što ima mnogo sporova i nesporazuma, a nema dovoljno ponuđenih rješenja i kompromisa. Naravno, drukčiji su uvjeti kada je u pitanju članstvo u EU. Mi nismo članica EU-a, ali smo partneri s Europskom unijom i njezinim članicama. Uvjeti za napredak prema EU su jasni i vi znate, kao i ja, koliko je značajno da se ostvari napredak u oblasti zakona o popisu stanovništva, zakona o državnoj imovini, kao i u oblasti ustavnih promjena vezanih uz slučaj “Sejdić - Finci”. Smatramo da napredak u ovim pitanjima znači i korak k prosperitetnijoj budućnosti BiH. Naša vizija je BiH koja ide ukorak sa svojim susjedima, BiH koja je u EU i NATO-u.

Jesu li Amerika i Europa partneri kada je u pitanju rješenje problema u BiH? Je li isti smjer u kojem idete?

SAD i Europa dijele istu viziju budućnosti BiH. Naravno, bilo bi malo čudno da imamo isto mišljenje o svim pitanjima. Mislim da je važno da dijelimo iste vrijednosti i da kroz dijalog tragamo za zajedničkim rješenjima.

Vaš komentar o Vijeću ministara, kada će biti uspostavljeno? Vidite li svjetlo na kraju tunela?

Neki kažu: “Kada se vidi svjetlo na kraju tunela, to znači da vlak ide prema vama”. Pretpostavljam da mislite na optimističniju varijantu svjetla na kraju tunela. Nadamo se da ćemo konačno dobiti novu vladu. Građani ove zemlje to zaslužuju. Glasujući za razne kandidate i stranke, građani su glasovali za normalan život i prosperitet. Ali iskreno, 14 mjeseci nakon izbora teško da mogu biti optimist da će uskoro biti uspostavljena nova vlada na državnoj razini. Ponekad slušam obrazloženja da imamo vladu u tehničkome mandatu, dok mi drugi objašnjavaju da u Ustavu ne postoji “tehnički mandat”. Bez obzira na različite interpretacije, i sada imate Vladu. Predsjedatelj Vijeća ministara je Nikola Špirić i on s ministrima i s novim sazivom Parlamenta može praviti kompromise i pozitivne korake k iznalaženju rješenja u vezi s popisom stanovništva, zakonom o državnoj pomoći, i u kontekstu NATO-a. Ovih dana je u Parlamentu bilo razgovora o ustavnim promjenama, ali kako sam obaviješten, ti razgovori nisu bili previše uspješni. Naravno, ne može se odustati od traganja za rješenjima. Odsutnost nove vlade nije izgovor da se ne radi na rješavanju važnih pitanja. Svakako da bi bilo u duhu demokratskih standarda da imate novo Vijeće ministara. Nažalost, nisam optimist da će se to uskoro dogoditi.

Je li BiH, prema Vašemu osobnom mišljenju, postala zemlja slučaj? Je li postala neodrživa?

Ne sumnjamo u održivost BiH. Nadamo se da će svi konstitutivni narodi, uključujući naravno i Hrvate, biti zadovoljni Bosnom i Hercegovinom i njezinom budućnošću. Moram naglasiti da je Daytonski sporazum dobra osnova za funkcioniranje BiH. Ono što ovoj zemlji nedostaje jest politička volja. Putujući iz Sarajeva za Mostar, vidio sam razinu vode u Neretvi, skoro pa da je nema. Nekad mislim da je tolika i razina političke volje u BiH za rješavanjem nagomilanih problema. Za Neretvu su važne padaline. Nisam siguran da znam što je važno da bi se osigurala politička volja. Bojim se da to zasad ostaje otvoreno pitanje. Važno je da građani dijele iste želje, da teže izgradnji BiH u kojoj mladi ljudi neće sanjati samo o mogućnostima izvan ove zemlje nego i mogućnostima u BiH. Još je važnije da političari prepoznaju težnje građana. BiH po mjeri svih građana i njezinih naroda, BiH koja daje priliku mladima je naša vizija ove zemlje. Nadamo se da će se to i ostvariti.

Kada se može očekivati poboljšanje situacije te rješavanje krize u BiH?

Da se koncentriram na formiranje vlade. Sve to predugo traje. Pa i u Belgiji, iako nije zahvalno uspoređivati jer je u pitanju zemlja koja je u NATO-u i EU, taj proces trajao je nekih 17 mjeseci. Možda će u BiH proces i duže trajati. Zaista ne znam kada će se naći rješenje, ali znam da nije samo međunarodna zajednica zainteresirana za pomak. Nismo mi jedini koji smo nezadovoljni. Mnogo je ljudi koji su nezadovoljni i koji očekuju napredak. Najveći problem, koji je isti i u Trebinju, Brčkom, Bihaću i cijeloj BiH, jest ekonomska kriza. Jedini izlaz iz ekonomske krize jeste napredak prema Europskoj uniji. To znači više investicija, više ekonomskih mogućnosti, više izvoza. Mi smo posebno zadovoljni da će Hrvatska uskoro postati članica EU-a. S jedne strane, to će otvoriti nove mogućnosti za BiH. Ali to može imati i negativne posljedice za BiH, primjerice za poljoprivrednike, jer će oni izgubiti neke izvozne mogućnosti, budući da će Hrvatska morati uvesti više standarde. Nadamo se da će ljudi, prije svega politički lideri, zatim i svi drugi shvatiti svoje obveze da izbjegnu moguće negativne posljedice. Hrvatska ide naprijed i to je dobar znak, dobar primjer i odlična stvar za tu zemlju i za regiju u cjelini, ali BiH mora raditi na tome da ne zaostaje.

Jeste li zadovoljni radom sadašnje Vlade Federacije BiH i je li realno očekivati njezinu rekonstrukciju?

Uvjereni smo da je federalna Vlada legalna i legitimna. Promjene su moguće u bilo kojem parlamentarnom uređenju. Da budem konkretniji, nije to nešto što mi tražimo ili očekujemo u Vladi Federacije BiH. Federalna Vlada ima profesionalne ministre i brojne ideje i inicijative da se situacija poboljša. Kao diplomat, nisam pozvan ocjenjivati njihov rad. Ono što mogu primijetiti jest da se federalna Vlada suočava s mnogo izazova, mnogo problema. Oni rade pod pritiskom ekonomske krize. Ipak, čini mi se da rade na pronalaženju optimalnih i praktičnih rješenja.

Pojavili su se krivotvoreni euri, evo kako ih možete prepoznati