Večernjakov pečat je, kao jedan od iznimno važnih događaja u povijesti naše zemlje, prepoznao i na dostojanstven i veličanstven način obilježio slijetanje NASA-ina rovera “Perseverance” na Marsov krater nazvan Jezero po maloj općini u blizini Jajca, a zbog zapanjujuće sličnosti s njom po obliku. Jezero, iako mala općina u isto tako maloj zemlji, upisalo se zlatnim slovima u povijest istraživanja svemirskih prostranstava te se našlo u rječniku američke agencije za svemirska istraživanja NASA kao polazna postaja epohalnog istraživanja potencijalnog života na Crvenom planetu.
Upravo tu se 18. veljače ove godine spustilo najnaprednije NASA-ino istraživačko vozilo, a snimke crvene prašine koju je podiglo šest malenih kotača rovera “Perseverance” označile su početak povijesne misije na Marsu u potrazi za tragovima života.
Otkad se zna za njegovo postojanje, planet Mars, nazvan po rimskom bogu rata, bio je nadahnuće legendi, znanstvenofantastičnih priča i filmova. Golicao je znatiželju pjesnika, književnika, redatelja, umjetnika. O njemu su raspredane razne priče, od toga da ljudi potječu od napredne civilizacije nastale na Marsu pa do fantomske prijetnje Marsovaca koji će u letećim tanjurima doći i uništiti čovječanstvo, kako je u svojoj povijesnoj radiodrami “Rat svjetova”, izazvavši 1938. paniku u SAD-u, pripovijedao Orson Welles. Suprotno slavnoj Wellesovoj radiodrami, napredno robotsko vozilo sa Zemlje sletjelo je na Mars u krater Jezero 2021. godine i krenulo u misiju istraživanja života. Tako je za malu općinu u BiH doznao čitav svijet, ali i daleka nepregledna svemirska prostranstva do danas nedostupna ljudskom oku i tehnologiji. Ekipa Večernjakova pečata potrudila se, na sebi svojstven način, povezati još jedan povijesni događaj u istraživanju i osvajanju svemira. Željeli smo da nagradu dobitnici Pečata uruči ni manje ni više nego “astronaut” u NASA-inu odijelu, i to onom iz slavne misije Apollo 11. I, dakako, uspjeli smo u tome. Na iznenađenje dobitnice nagrade, načelnice općine Jezero, ali i svih gledatelja koji su manifestaciju Pečata pratili na malim ekranima, u odijelu u kojem je Neil Armstrong povijesnog 21. srpnja 1969. kao prvi čovjek kročio na Mjesec, na daske Narodnog pozorišta u Banjoj Luci kročio je naš “astronaut”, banjolučki glumac Darko Stojić, noseći u rukama plaketu i statuu Pečata.
Ako je Armstrongovo slijetanje na Mjesec bilo, kako je sam u prijenosu kazao, mali korak za čovjeka, ali divovski skok za čovječanstvo, onda je dolazak našeg “astronauta” bio divovski skok za manifestaciju Večernjakova pečata koja se time izdigla na novu dimenziju i odala počast velikim povijesnim događajima. Pitate se otkud nam odijelo iz misije Apollo 11? Pa dovoljno je reći da imamo neki dogovor sa zvijezdama. •
