Procjene pokazuju da je u Bosni i Hercegovini oko 50.000 patoloških kockara. S druge strane, provedena istraživanja pokazuju da 80 posto stanovnika Bosne i Hercegovine koristi barem jednu društvenu mrežu, a na njima dnevno provede oko sat i pol vremena.

Ciljevi prevencije
Veliki broj njih stvorio je ovisnost o internetu, gdje svakodnevno provode više sati, a među ovisnicima nisu rijetka ni djeca. Zbog svega navedenog Udruga za prevenciju ovisnosti NARKO-NE bila je domaćin 14. konferencije Europskog društva za prevencijska istraživanja (EUSPR) koja se održavala u Sarajevu, a službeni partner događaja bilo je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. Cilj konferencije bio je povezati istraživanje s praktičnim potrebama i pronaći načine za premošćivanje jaza između to dvoje, a izvršni direktor Udruge NARKO-NE Amir Hasanović istaknuo je kako su na dvodnevnom skupu okupili oko 180 sudionika iz država diljem svijeta.

Prema njegovim riječima, cilj je prevencija odnosno prezentacija uspješnih modela preventivnog rada, dobre prakse i iskustva. Ističe da na osnovi podataka s terena, igre na sreću te općenito kockanje i klađenje možda su najveći problem kada je riječ o ovisnostima kod nas. Naravno, i korištenje društvenih mreža i interneta općenito je izazovno jer, koliko je korisno, može i štetiti ako se prekomjerno koristi. Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike naglasili su kako je važno pratiti svjetske trendove i prevenciju zasnovanu na dokazima. A potrebe za preventivnim djelovanjem u Bosni i Hercegovini itekako ima. Naime, prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, stanovnici ovog bh. entiteta u kladionicama svake godine potroše više od milijardu konvertibilnih maraka, a tijekom 2021. godine taj iznos se popeo na 1,6 milijardi KM. Istraživanje koje je provedeno 2015. godine pokazalo je da se barem polovina stanovnika u BiH nekada kladila. Kako je nedavno istaknula Sanela Pekić, stručna suradnica za programe za prevenciju ovisnosti u Udruzi za prevenciju ovisnosti NARKO-NE, najčešće je to bilo loto, a potom sportske kladionice.

Zabrinjava i podatak da je isto istraživanje pokazalo kako je svaki treći stanovnik BiH od 15 do 25 godina redovito posjećivao kladionice. Kada je riječ o ovisnosti o društvenim mrežama, odnosno internetu, zabrinjava činjenica da sve veći broj djece previše vremena provodi na raznim društvenim mrežama, igrajući online igre i sl.

TV, mobiteli... Kako dalje?
Zabrinjava podatak da pedijatri već kod dvogodišnje i trogodišnje djece primjećuju posljedice pretjeranog sjedenja pred ekranima, a neka istraživanja pokazuju i kako je ovisnost o videoigrama prisutna kod više od 10 posto mladih. S problemima novih ovisnosti ne susreće se samo BiH nego i cijeli svijet. Šef Službe javnog zdravlja SAD-a (Surgeon General) Vivek Murthy nedavno je u svom izvješću upozorio kako je upotreba društvenih mreža glavni uzrok depresije, anksioznosti i drugih problema među tinejdžerima u SAD-u. Njegovo upozorenje o društvenim mrežama dolazi nakon što su među tinejdžerima tijekom proteklog desetljeća naglo porasle stope depresije, tuge i beznađa, posebno među djevojčicama. Murthy mentalno zdravlje mladih smatra "ključnim pitanjem javnog zdravlja" i poziva kreatore politike da pomognu u osiguravanju jakih sigurnosnih standarda da bi se adolescenti i tinejdžeri zaštitili od izlaganja štetnom sadržaju i od prekomjerne upotrebe društvenih mreža. Prema izvješću šefa Službe javnog zdravlja SAD-a, do 95 posto tinejdžera između 13 i 17 godina kaže da koristi platforme društvenih mreža. Otprilike trećina kaže da gotovo konstantno "skrola", objavljuje ili na drugi način sudjeluje u društvenim mrežama. •

Dijelu hrvatskih građana raste plaća do 20 posto, prosjek se penje na 1.500 eura