Udruga za digitalnu transformaciju u BiH realizirala je projekt “Digitalna pismenost stanovništva BiH” koji za cilj ima predstaviti stanje u BiH kada su u pitanju osnovne digitalne kompetencije stanovnika i identificiranje potencijalnih područja za napredak. Studija ispituje razinu digitalne pismenosti građana BiH korištenjem najnovijih dostupnih podataka. Osim analize i predstavljanja ukupne digitalne pismenosti stanovništva BiH, kao i vještina po individualnim indikatorima te usporedbi BiH s ostalim europskih zemljama, ova studija ima za cilj i skrenuti pozornost na značaj digitalnih kompetencija u modernom društvu.
Razlike među skupinama
Analiza je pokazala kako 5,35% stanovništva BiH ima digitalne vještine iznad osnovne razine, 29,29% je na osnovnoj razini digitalnih vještina, a čak 41,04% je ispod osnovne razine. Analiza pokazuje da 24,32% stanovništva nije koristilo internet u posljednja tri mjeseca, što bi moglo upućivati na nedostatak pristupa, vještina ili interesa za korištenje digitalnih tehnologija. Među muškarcima od 16 do 24 godine 9,76% je iznad osnovnih digitalnih vještina, a 62,36% ima osnovne. Što se tiče žena u istoj starosnoj skupini, 12,38% ih je iznad osnovnih vještina, a 68,51% ima osnovne. Ove mlade starosne skupine pokazuju relativno veću digitalnu pismenost, pri čemu više žena ima i osnovne i iznad osnovnih vještina. U starosnoj skupini od 25 do 34 godine i muškarci i žene pokazuju relativno visoke digitalne vještine. Među muškarcima je 15,04% njih iznad osnovnih vještina, dok 14,33% žena ima istu razinu vještina. Većina u ovoj skupini posjeduje osnovne digitalne vještine, pri čemu se 55,08% muškaraca i 57,64% žena ubraja u ovu kategoriju. Među muškarcima od 35 do 44 godina 7,87% ih je iznad osnovnih digitalnih vještina, dok 49,33% ima osnovne. Žene u istoj starosnoj skupini pokazuju slične obrasce, pri čemu ih je 7,36% iznad osnovnih vještina, a 49,55% ih ima osnovne digitalne vještine. U ovom dobnom rasponu postotak pojedinaca s osnovnim digitalnim vještinama znatno je veći u odnosu na mlađe starosne skupine. I muškarci i žene u starosnoj skupini od 45 do 54 godina imaju manji udio pojedinaca u kategoriji iznad osnovnih digitalnih vještina (4,62% za muškarce i 6,11% za žene). Većina u ovoj starosnoj skupini ima osnovne digitalne vještine, a 36,59% muškaraca i 32,41% žena ubraja se u ovu kategoriju. Među muškarcima u dobi od 55 do 64 godine samo 1,94% ih ima iznad osnovnih digitalnih vještina, a 11,14% ima osnovne digitalne vještine. Za žene u istoj starosnoj skupini 1,5% ih je iznad osnovnih vještina, a 7,36% ima osnovne. Podaci pokazuju da mali postotak pojedinaca u svim starosnim i spolnim skupinama nije koristio internet u posljednja tri mjeseca, pri čemu je najveći postotak u ovoj kategoriji među muškarcima od 55 do 74 godine i ženama od 55 do 74 godine. Kada su u pitanju studenti, približno 18,75% njih posjeduje digitalne vještine koje su kategorizirane kao “iznad osnovne razine”. Većina studenata, oko 55,19% njih ima digitalne vještine na “osnovnoj razini”. U analizi informacijske i podatkovne pismenosti Njemačka i Rumunjska ističu se kao zemlje s najvišim postotkom osoba koje posjeduju osnovne vještine, s vrijednostima od po 17%. Zemlje poput Islanda i Norveške ističu se kao lideri u posjedovanju vještina iznad osnovnih, s postotkom od 95%. BiH, iako pokazuje solidne rezultate u usporedbi s nekim zemljama u regiji, kao što su Turska i Albanija, ipak bilježi niže postotke u svim kategorijama analize.
Usporedba sa susjedima
S osnovnim vještinama informacijske i podatkovne pismenosti BiH postiže 15%, iznad osnovnih 56%, a osnovnih ili iznad osnovnih 71%, dok je europski prosjek 80%. Kada je u pitanju usporedna analiza podataka u regiji, u BiH je 71% osoba koja posjeduju osnovne ili su iznad osnovnih vještina informacijske i podatkovne pismenosti, Crna Gora ima 74%, Srbija 75%, RH 79% i Slovenija 85%. U usporedbi s prosjekom EU-a od 80%, BiH je ispod prosjeka. Kada je riječ o vještinama iznad osnovne razine, BiH bilježi izazovniju sliku sa samo 5%, značajno ispod europskog prosjeka od 26%. U kontekstu sveukupnih digitalnih vještina BiH postiže 35%. Ipak, ovaj rezultat značajno je niži od prosjeka EU-a od 54%. Na razini EU-a prosječan rezultat osoba kojima digitalne vještine nisu mogle biti procijenjene jer osoba nije koristila internet u posljednja tri mjeseca je 11%. Zemlje koje bilježe najlošiji rezultat i nalaze se visoko iznad prosjeka EU-a su Bugarska (24,73%), Grčka (21,51%), BiH (24,32%) i Albanija (20,63%). Zaključci ove studije, kako se navodi, jasno pozicioniraju BiH na samo začelje Europe kada je u pitanju digitalna pismenost stanovništva.•
