Sramotni podaci

Deset godina Hrvati bez ijedne pozicije u poljoprivredi

23.09.2015.
u 06:15

CEFTA I RH Hrvatsku se vrlo vješto predstavilo tlačiteljem BiH radi interesa Srbije

U posljednjih 10 godina hrvatski narod nema nijednog svog predstavnika na čelnoj poziciji državnih institucija u resoru poljoprivrede. Ukupno ih je pet od kojih Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Uredom za veterinarstvo i Upravom za zaštitu zdravlja bilja upravljaju predstavnici srpskog naroda (Mirko Šarović, Ljubomir Kalaba, Radenko Radović), a Agencijom za sigurnost hrane i Uredom za harmonizaciju, koordinaciju sustava plaćanja u poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju (Sejad Mačkić i Hamdija Čivić) od njihova osnutka Bošnjaci. Stoga je sasvim logično da u ovim institucijama radi tek deset posto Hrvata, piše portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba.

Pola milijarde KM

Ravnateljima Agencije za sigurnost hrane i Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja Sejedu Mačkiću i Radenku Radoviću istekli su mandati i hrvatskim dužnosnicima je sugerirano, a realno je očekivati s obzirom na nacionalnu neizbalansiranost da na ova dva mjesta budu imenovani Hrvati. Ako se, pak, to ne dogodi, realno je očekivati da će se predstojeći projekti i sredstva u iznosu od više stotina milijuna maraka iz pretpristupnih fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj usmjeravati na bošnjačka i srpska područja, dok će se Hrvati i dalje institucionalno ponižavati i zaobilaziti u raspodjeli sredstava za podršku poljoprivredi. 
Naime, cijenu kroz maćehinski odnos službenog Sarajeva plaćaju gospodarski subjekti u Hercegovini, a još je ilustrativniji tihi trgovinski rat koji navedena institucionalna struktura vodi prema susjednoj Republici Hrvatskoj, objavio je portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba. Naime, čak je i Srbija, kao članica CEFTA-e, prihvatila dodatni protokol na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Republikom Hrvatskom, ali Bosna i Hercegovina taj proces razvlači već godinu i pol dana, što je nedavno javno prigovorio i hrvatski premijer Zoran Milanović. Prema neslužbenim procjenama, oko 65 milijuna konvertibilnih maraka međunarodne pomoći potrošeno je u proteklih sedam godina u razne projekte Svjetske banke i EU za potporu razvoju poljoprivrede u Bosni i Hercegovini i jačanje institucionalnih kapaciteta.

Kap u moru

No, to je opet samo kap u moru u odnosu na sredstva namijenjena poljoprivredi i ruralnom razvoju koja će Bosni i Hercegovini biti dostupna nakon stjecanja kandidacijskog statusa za pristup Europskoj uniji. Prema nekim projekcijama, koje uzimaju u obzir iznos koji je bio na raspolaganju susjednoj Republici Hrvatskoj, BiH bi u pripremnom razdoblju za ulazak u Europsku uniju mogla imati na raspolaganju oko pola milijarde maraka kroz tzv. IPARD, instrument Europske unije za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj. Koliki je zapravo realni, ali i potencijalni utjecaj moguće ostvariti u ovom resoru, osim značajnih financijskih sredstava i procesa kojima se može upravljati, dovoljno govori podatak da više od pola stanovništva BiH živi u ruralnim područjima, koja zauzimaju čak 80 posto prostora BiH, a čije je stanovništvo orijentirano na bavljenje poljoprivredom.

Komentara 1

DU
Deleted user
09:19 23.09.2015.

Pa čemu svakodnevna kuknajva i ponasanje tipa Kalimera iz crtica "ovo je nepravda". Pa tko pregovara oko raspodjele pozicija u vlasti, pa jel HDZ u kontinuitetu vlast u državi? Nismo nikad u federaciji imali ni ministra za izbjeglice i raseljene, niti ministra branitelja, pitanje je zašto? Pa pitajte jednom predstavnike Hrvata sto to nisu trazili i dobili...

Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije