Na skroman način u Vitezu je obilježena 24. godišnjica pogibije Ilije Petrovića i Josipa Kurevije, pripadnika viteškog HVO-a. Njih dvojica su ujedno i prvi hrvatski bojovnici poginuli u središnjoj Bosni u borbama protiv srpskog agresora i tzv JNA. Živote su izgubili prilikom zauzimanja skladišta naoružanja tzv. JNA u Slimenima u općini Travnik, kada je u žestokom višesatnom oružanom okršaju ranjeno još devet pripadnika HVO-a i HOS-a iz Viteza. Akciju su vodili pukovnik Filip Filipović, sada umirovljeni general HVO-a, pukovnik Mario Čerkez, tadašnji zapovjednik HVO-a u Vitezu, poslije zapovjednik “Viteške“ brigade HVO-a, i Darko Kraljević, zapovjednik HOS-a u Vitezu, kasnije zapovjednik HOS-a središnje Bosne i PPN-a “Vitezovi”, tragično preminuo 1995. Ova akcija ima i povijesni karakter jer je to bio i prvi oružani sukob tada malobrojnih i slabo naoružanih hrvatskih snaga s moćnim srpskim paravojnim postrojbama i pripadnicima tzv. JNA. Na grobove Ilije Petrovića, na groblju Kraljevica, i Josipa Kurevije, na Starom groblju u Malom Mošunju, cvijeće su položili članovi obitelji, prijatelji i suborci, predstavnici udruga proisteklih iz DR te dužnosnici predvođeni Ljubicom Garić, predsjednicom županijske Udruge ubijenih i nestalih pripadnika HVO-a. To su učinili i Dragan Vinac, umirovljeni brigadir HVO-a, i Boris Marjanović, federalni parlamentarni zastupnikom, ujedno i predsjednik OO HDZ-a BiH Vitez. Ovaj prvi oružani sukob i pogibija dvojice hrvatskih bojovnika bili su i početak najvećeg stradanja hrvatskog puka središnje Bosne u višestoljetnoj povijesti. Uz to, zauzimanjem skladišta naoružanja u Slimenima hrvatska strana je došla do velikih količina vojne opreme, a ujedno je i pokazala agresorima odlučnost i spremnost braniti i obraniti Lašvansku dolinu, središnju Bosnu… Stoga i čudi da se ovom događaju u Slimenima i nekoliko dana ranije pogibiji Mirjane Laštro, Mate Vučića i Nazifa Skopljaka, civilnih žrtava uslijed bombardiranja Busovače 1992., čina odmazde za zauzetu vojarnu “Draga”, ne daje značaj kakav ovim događajima po svemu pripada. •

Dijelu hrvatskih građana raste plaća do 20 posto, prosjek se penje na 1.500 eura