Hercegbosanska, Unsko-sanska, Bosansko-podrinjska i Zeničko-dobojska - županije su koje su u prva tri mjeseca ove godine ostvarile iznimno dobre rezultate kada govorimo o pokrivenosti uvoza izvozom.
Unatoč rastu vrijednosti izvoza iz Federacije BiH koji je karakteristika nekoliko proteklih poslovnih ciklusa, ovaj entitet, ali i BiH u cjelini, i dalje bilježi vanjskotrgovinski deficit, što znači kako uvozimo više nego što izvozimo. No, ako se analizira situacija po pojedinim županijama, mogu se izvući prilično zanimljivi zaključci prema kojima neke županije ostvaruju suficit, vrijednosno izvozeći više nego što uvoze, a da stvar bude upečatljivija, radi se o županijama za koje se možda ne govori u dovoljnoj mjeri kada je riječ o ekonomskim pomacima.
Pokrivenost
Večernji list imao je uvid u statistički pregled FBiH po županijama koji je rezultat istraživanja koje provodi Federalni zavod za statistiku, a u kojemu se prikazuju rezultati pojedinačnih statističkih istraživanja ili više istraživanja iz istog područja za razinu županija i općina.
Pokrivenost uvoza izvozom u Federaciji BiH za prva tri mjeseca iznosila je 62,8 posto, a pretočeno u brojeve, uvoz je vrjedniji za oko milijardu i 700 milijuna maraka. No, navedene četiri županije ostvarile su suficit, pa je tako pokrivenost uvoza izvozom u Hercegbosanskoj županiji 109,4 posto, odnosno kada gledamo trgovinski bilans, u plusu je za oko 3 milijuna maraka. Unsko-sanska županija pak imala je pokrivenost uvoza izvozom 115,9 posto te ostvarila suficit od 28 milijuna maraka, dok je Zeničko-dobojska ostvarila pokrivenost od 100,5 posto, odnosno sufict u vrijednosti od 3,3 mil. KM. Bosansko-podrinjska županija pak ostvarila je pokrivenost uvoza izvozom od 169 posto, a pretočeno u brojeve 25,5 milijuna maraka.
Također je moguće izvući i zaključke kada govorimo o indeksu obujma industrijske proizvodnje koji obuhvaća industrijske sektore gospodarstva te koji predstavlja prosječnu vrijednost indeksa proizvodnje, rudarstva, komunalnih usluga i graditeljstva.
U tom kontekstu najbolji ostvareni indeks imala je Hercegovačko-neretvanska županija (125,5), a slijedi Hercegbosanska (110,3), Tuzlanska županija (101,4) te Srednjobosanska (99,3) i Zapadnohercegovačka županija (99,2). Prosjek Federacije je pak 95,1. Navedene brojke jasan su pokazatelj mjera koje se donose i na razini županija, ali i lokalnih razina, a kojima se ostvaruje bolji odnos prema poslovnoj zajednici.
Kada govorimo o ostvarenim investicijama u nova stalna sredstva, Sarajevska županija je na prvom mjestu, a slijede Zeničko-dobojska i Tuzlanska županija.
Pitanje popravljanja vrijednosti odnosa izvoza prema uvozu svakako treba promatrati kroz prizmu potrebe za daljnjim ojačavanjem domaće proizvodnje, neovisno o sektoru. U tom smislu bit će od ključnog značaja donijeti i nova zakonska rješenja, na kojima radi federalna Vlada, a tiču se poreznog rasterećenja rada, odnosno rasterećenja poslovne zajednice.
Politički dogovor stranaka koje čine većinu, uobličen u programski dokument "Smjernice, načela i ciljevi djelovanja u izvršnoj i zakonodavnoj vlast", kao važnu stavku ima upravo ekonomske reforme, od kojih se izdvajaju smanjenje poreznog opterećenja rada, kao i uvođenje poreznih olakšica radi kreiranja novih radnih mjesta i unaprjeđenja uvjeta rada te povećanje mirovina i plaća, a posebice minimalne mirovine i plaće. Večernji list doznaje kako se u ovom trenutku pripremaju izmjene dvaju zakonskih rješenja - onoga o doprinosima te o dohotku, a izvori upućeni u tematiku govore nam kako je cilj smanjiti porezno opterećenje kako bi se poslodavcima osigurao ambijent za povećanje plaća radnicima. Uz olakšavanje domaćim poslodavcima, takvo što otvorit će i bolje perspektive kada govorimo o stranim ulaganjima u Federaciju BiH.
Zakonske izmjene
Naime, jasno je kako će navedene zakonske izmjene, uz ostalo, rezultirati i dodatnim inputom koji ide u smjeru poboljšanja ulagačke klime. BiH ima brojne prednosti kada govorimo o izravnim stranim investicijama, no upravo su zakonske izmjene kojima se smanjuje opterećenje na rad, kao i digitalizacija javne uprave, ključne za bolje rezultate. U tom slučaju koristi će svakako imati i sve županije.
