Znanstvenik Daniel Gartenberg, koji na Penn State University proučava san i njegov utjecaj na zdravlje ljudi, u intervjuu za Quartz objasnio je koliko ima istine u tome da čovjeku treba 8,5 sati sna, kao i to koji je minimum sna neophodan čovjeku za preživjeti. Neki su toga svjesni, drugi ne, da od vremena koje provedemo u krevetu, u prosjeku samo 90 posto provedemo spavajući. A što nam se događa kad spavamo manje od onih opjevanih osam sati. Idemo od najgorih prema sve normalnijim opcijama, donosi 24sata.hr.
Nula sati
Riječ je o potpunom uskraćivanju sna, što se čak i prema UN-ovim dokumentima vodi kao mučenje. Nakon tri dana bez sna čovjek gubi sposobnost percepcije događaja oko sebe, tijelo počinje isključivati pojedine dijelove mozga u periodima "mikrospavanja". Na kraju, uglavnom se smatra da nakon 10, najviše 12 dana, čovjek umire. A još i prije toga mozak trpi trajna oštećenja.
Dva sata
Nitko ne može živjeti sa samo toliko sna dnevno. Pa ipak, bilo da je riječ o ratu, poslu, nekim drugim izvanrednim situacijama, to se ljudima događa relativno često. Niti to se ne preporučuje.
Četiri sata
Vrlo često se od političara i direktora raznih kompanija na raznim pozicijama može čuti kako se hvale da im je dovoljno samo četiri sata sna. Kvaka je u tome da je to potpuna glupost, da je znanstveno dokazano da to nije točno. Znanstvenici su dokazali da osobe koje spavaju prosječno samo četiri sata unutar 24 sata, vrlo brzo počinju gomilati kilograme, pokazuju nestabilne obrasce ponašanja, loše prosuđuju, pate od ekstremnih promjena raspoloženja.
Četiri sata je, dakle, opasno, posebno ako o vama ovisi vodstvo tvrtke, obitelji, da ne govorimo o državnicima koji vode svoju zemlju.
Šest sati
Puno ljudi živi na toliko sna dnevno. Mnogi od njih kažu da im je to i dovoljno. Međutim, činjenica je da skoro svi takvi običavaju reći: Hvala Bogu što je petak!', da se vikendima vesele kao malo čemu drugom. Dokazano je da je u modernim društvima glavni uzrok ovakvog obrasca ponašanja opterećenost poslom.
Posljedice nisu vidljive odmah, no dugoročne studije pokazuju da ovolika količina sna uzrokuje slabljenje imuniteta, povećanje tjeskobe te veću sklonost depresiji i smanjen fokus.
Osam sati
Riječ je o apsolutno najpreporučljivijem životnom stilu, bez obzira što fizički nismo svi isti. Osam sati je prosječna potreba čovjeka za snom.
Deset sati
Tinejdžerima je potrebno više sna nego odraslima, oko devet sati svake noći. Osnovni uzrok njihovog gubitka sna su rani odlasci u školu na nastavu. Dokazano je da pomicanje početka nastave na 10 sati prijepodne dovodi do bitnog smanjenja obolijevanja maloljetnika i boljih rezultata u školi.
