U BiH je već desetljećima javna tajna da radnici u određenim oblastima dobivaju dio plaće "na ruke" ili da rade "na crno". Službena statistika ne prikazuje pravu sliku ove problematike, a situaciju dodatno pogoršava korupcija, koja ovaj vid neformalne ekonomije hrani, što u konačnici koči razvoj gospodarstva.

Izvršene kontrole
Poslodavci koji ovako rade ne uplaćuju poreze i doprinose u punim iznosima ili uopće, što znači da u proračunu ima manjka novca koji se koristi u javnoj potrošnji, za izgradnju cesta, ulaganje u zdravstvo, obrazovanje… Osim toga, ugrožava se poslodavce koji rade regularno i koji plaće i doprinose isplaćuju u punim iznosima jer oni koji izbjegavaju svoje obveze imaju manje troškove, a time i veći profit. U svemu tome su oštećeni i radnici koji će jednog dana, kada odu u mirovinu, imati manja, a možda i minimalna primanja jer su primali minimalnu zaradu (plaća u kuverti) ili ta plaća nije bila nigdje evidentirana (rad "na crno"). Međutim, inspektori u RS-u u 2023. kontrolirali su 11.252 radnika, od čega 330 nije imalo zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obvezne vidove osiguranja, zbog čega su izrečene kazne od 464.240 KM. U odnosu na protekle godine, rad "na crno" se smanjuje, ali je i dalje prisutan. - Angažiranje radnika "na crno" najčešće se konstatira u oblastima ugostiteljstva, trgovine, eksploatacije i prerade drva te uslužnim djelatnostima – navode u Inspektoratu RS-a. U odnosu na prethodne godine uočeno je smanjenje rada "na crno" u oblasti građevinarstva, što se može povezati s nedostatkom stručne radne snage u ovoj djelatnosti. Upravo je činjenica da je u BiH sve manje radne snage doprinijela smanjenju rada "na crno" i povećanju plaća. Radnici više ne žele raditi ako im se ne uplaćuju doprinosi te ne žele raditi za mizerne plaće. Za razliku od prije, građani imaju izbor - otići za boljim životom. Međutim, vlast se hvali da je suzbijanje rada "na crno" rezultat njihovih mjera i rada. Rekordan broj zaposlenih u RS-u te rast najniže i prosječne plaće idu u prilog suzbijanju rada "na crno", a ovi parametri predstavljaju odraz kontinuirane posvećenosti Vlade RS-a očuvanju radnih mjesta i bolje plaćenim poslovima, rečeno je Srni u Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS-a.

Rekordna zaposlenost
Iz Ministarstva su istaknuli da Vlada RS-a kontinuirano radi na poboljšanju položaja radnika i unaprjeđenju poslovnog okružja. Radi podizanja kvalitete života i rada te unaprjeđenja ukupnog radnog ambijenta Vlada RS-a je iznos najniže plaće povećala sa 700 KM na 900 KM, naglasili su iz Ministarstva. - Tako se vrši suzbijanje sive ekonomije i dodatno unaprjeđuje materijalni položaj radnika s najnižim primanjima. Rastom najniže plaće u RS-u suzbija se i pojava isplate dijela plaće u "kuverti" - dodali su iz Ministarstva. Trend rasta plaća, navode, predstavlja važan čimbenik za zadržavanje domaće radne snage. - Prosječna plaća u RS-u prošle godine iznosila je 1274 KM. Za očekivati je da će ovi pozitivni trendovi biti nastavljeni i u ovoj godini - ocijenili su u Ministarstva. Podsjećaju da je u RS-u prošle godine evidentan rekordan broj zaposlenih koji je premašio 290.000, a na evidenciji nezaposlenih osoba 31. siječnja ove godine registrirano je 59.019 nezaposlenih. Porezna uprava FBiH u osam mjeseci (siječanj - kolovoz) prošle godine na području FBiH izvršila je 3616 kontrola u kojima je otkriveno 1307 radnika s neriješenim radnopravnim statusom (rad "na crno").

Dijelu hrvatskih građana raste plaća do 20 posto, prosjek se penje na 1.500 eura