OSIM EUROPSKIH CIJENA ŽELE I KVALITETU

Otkrivamo kakve su krizne navike turista: Ovo su sada počeli raditi i najimućniji Nijemci

20.07.2022.
u 11:30

UHrvatskoj se trenutno odmara 930.000 turista i sezona se bliži vrhuncu. Rat u Ukrajini na sreću nije pokvario putne planove većine Europljana, kako se u početku strahovalo, i od početka godine naši su domaćini ugostili nešto više od 8,3 milijuna turista, a stranaca više od 6,9 milijuna. Ostvareno je zamalo 40,4 milijuna noćenja i turistički promet iz rekordne 2019. čini se nadohvat ruke. Gostiju je zasad 11 posto manje nego te godine, ali u noćenjima zaostatak u špici iznosi lako nadoknadivih pet posto. Najave za ostatak sezone su dobre, no, svjedoče domaći turistički radnici, gosti koji dolaze ove godine nisu ono što su bili lani.

Nova štedljivost

U drugoj pandemijskoj godini, sretni što su putne barijere pale, dolazili su rasterećeni, željni nadoknaditi propušteno. Pa, što košta da košta. Ove godine sa sobom nose breme inflacije, rastućih cijena i brige što ih kod kuće čeka najesen. Nove, krizne navike Europljana najbolje se vide po tome kako i koliko troše, a to ne zaobilazi ni tradicionalno najbrojnije hrvatske goste, Nijemce. Tako će mlada, uspješna računovotkinja iz Münchena na odmoru u Hrvatskoj svaki euro okrenuti dvaput jer se, kako kaže, boji kakve će životne troškove imati ove zime, a par iz okolice Frankfurta na krstarenju južnim Jadranom na Mljetu preskočiti posjet Nacionalnom parku jer je ulaznica za njih dvoje 250 kuna. – Da, Nijemci su i inače racionalni s novcem, a bilo je za očekivati da će se ove godine ponašati i racionalnije nego inače. I to, koliko primjećujem, neovisno o tome koliko jesu ili nisu dobrostojeći. Kad cijena ima opravdanje u kvaliteti, većina ne postavlja nikakva pitanja, ali ni najimućniji ne žele za coca-colu plaćati 55 kuna ili za jumbo pizzu dati 400 kuna, kolika joj je cijena u nekim našim razvikanim destinacijama. Znaju naši gosti da Hrvatska ne želi biti destinacija masovnog turizma i da više ne ljetuju na Balkanu, nego u Europskoj uniji, ali ne žele platiti više nego što nešto vrijedi, a pogotovo se ne žele razbacivati novcem – govori dalmatinski brodar (podaci poznati redakciji), koji na svom brodu ugošćuje pretežito Nijemce i češće nego lani svjedoči da preskaču odlaske u restorane, butelje uz ručak, odlaske na izlete i slično.

Nema Rusa i Ukrajinaca

Među devetstotinjak tisuća turista, a trenutno ih je u Hrvatskoj samo sedamdesetak tisuća manje nego rekordne 2019., ima, dakako, i drukčijih primjera, pa ima i domaćina koji se ne žale na posjet, a ni na potrošnju svojih gostiju. U makarskom restoranu Riva, recimo, gdje se može objedovati za sto pa do tisuću kuna po osobi, kažu kako ne osjećaju da se opća situacija odrazila na prijašnje navike njihovih gostiju. – Najčešće nam dolaze Skandinavci, Poljaci, Slovaci i gosti iz BiH, koji bez problema plaćaju prosječnu večeru od stotinjak eura za dvoje. Jedino nema Rusa i Ukrajinaca, a zasad izostaju i mlađi njemački gosti s većom platežnom moći, kojih smo lani u ovo vrijeme imali dosta – jedina je promjena koju uočavaju u Rivi. Kako god, svi na odmoru nešto potroše, a u prvom je tromjesečju ove godine potrošnja stranih turista, prema HNB-u, za dva posto nadmašila i najbolju 2019. No, to se ipak, kako se čini, prije može zahvaliti višim cijenama na hrvatskom Jadranu nego nikad viđenoj rastrošnosti naših gostiju. Samo su hotelske cijene, recimo, rasle i do 40 posto u odnosu na prošlu sezonu. – Mi čak, za razliku od mnogih, nismo dizali cijene u odnosu na prošlogodišnju sezonu, ali vidimo da gosti ovog ljeta paze na svaki euro. Sada se puno rjeđe nego lani naručuje plemenita riba, koja je po kilogramu 520 kuna, ili večere u pet-šest sljedova, kojima je cijena po osobi između 500 i 700 kuna. Gosti često uzmu samo glavno jelo i prođu s 200-250 kuna ili uzmu i toplo predjelo, što ih obično ispadne oko 350 kuna. Mnogi od njih naši su stari gosti, dolaze godinama, i sa svakim od njih malo popričamo. Na cijene se ne žale, više razgovaramo o općoj situaciji i što će biti najesen s koronom i ratom, ali evidentno je da nisu opušteni kao lani i da se ponašaju puno racionalnije. Nama su stolovi puni, međutim, s istim brojem gostiju kao lani u ovo doba utržak nam na kraju dana bude barem 15 posto manji – iskreno govori Klaudijo Vukić, voditelj ribljeg restorana Dida Crikvenica.

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije