Visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika (koji boluju od KOPB-a - kronične opstrukcijske plućne bolesti i astme) te djecu.
- U tim situacijama disanje je otežano, dolazi do nadražujućeg kašlja. Uz to, na vrućini se krvne žile šire, čime se snizuje tlak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela. Kod naglih promjena temperature može doći i do infarkta – upozorava dr. med. Katarina - Josipa Siroglavić, specijalizantica javnozdravstvene medicine iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, piše 24sata.hr.
Dodaje da UV zračenje može na koži prouzročiti opekline, rak i prebrzo starenje kože zbog njezina isušivanja, kao i slabljenja imunosustava, a na oku se može razviti mrena.
Manjak tekućine može pak utjecati na funkciju bubrega i pojačano nakupljanje minerala iz urina te prouzročiti stvaranje bubrežnih kamenaca.
- Ako je temperatura tijela slična temperaturi zraka, ono se hladi isparavanjem, što može promijeniti srčani ritam te prouzročiti dehidraciju i grčeve – kaže liječnica.
Objašnjava da je toplinski udar iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature. Tražite pomoć osjetite li vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i popijte tekućine.
Zaštitite se uz svijetlu odjeću i mokri ručnik
• Pijte tekućinu redovito. Važno je piti dovoljno, ali ne naglo. Izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge itd. Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti bez jastuka.
• Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir ili kapu i sunčane naočale.
• Klonite se jakog sunca i potražite sjenu. Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja.
• Koristite hladniji zrak da rashladite dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kad je vanjska temperatura niža. Danju zatvorite prozore i rolete ako ih imate, naročito one koji su okrenuti prema suncu.
• Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja. Objesite mokre ručnike kako biste rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost i pojačava osjećaj topline.
• Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning), zatvorite vrata i prozore kako ne biste trošili više energije. Ventilatori mogu pružiti olakšanje, ali ako je temperatura iznad 35°C, neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine, kaže dr. Siroglavić.
• Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 - 17 sati (osobito djeca, trudnice, stariji ljudi i srčani bolesnici te oboljeli od šećerne bolesti).
• Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4 i 7 sati.
• Nastojte rashladiti prostor u kojemu živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i 24°C noću. To je posebno važno za djecu, starije od 60 ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
• Stariji ljudi pogotovo moraju paziti da razlika temperature prostorije koja se postiže korištenjem rashladnih uređaja i vanjske temperature ne bude veća od 7ºC jer se stariji organizam u kratkom vremenu ne može adaptirati na naglu promjenu temperature.
• Ne pijte tekućinu samo kad se javi žeđ - tad ste već lagano dehidrirali. Stariji ljudi na dan trebaju popiti najmanje 8 čaša, odrasli zdravi ljudi 8-10 čaša, a ljeti i 12 čaša na dan. Ljudima koji se bave nekim oblikom tjelesne aktivnosti, za svakih pola sata tjelesne aktivnosti preporučuje se dodatni unos 0,5 l tekućine.
