Ako bi u idućim danima, tjednima i mjesecima došlo do stvarne relaksacije i stabilizacije odnosa Hrvata i Bošnjaka, a za što se proteklih dana verbalno zalažu i politički predstavnici dvaju naroda i dužnosnici međunarodne zajednice, to bi imalo višestruki pozitivan učinak u mnogim oblastima, piše Večernji list BiH.
Benefiti dogovora
Dogovor o Izbornom zakonu svakako bi otkočio mnoge procese, prije svega u FBiH. U globalno vrlo izazovnoj godini, kada nam ne prijeti samo zdravstvena, već i energetska i ekonomska kriza, vrlo je važno da federalna razina vlasti funkcionira u potpunosti. Većina pitanja u BiH rješava se upravo na entitetskoj razini i u nadležnosti institucija entiteta. Politički dogovor omogućio bi i popunu federalne Vlade, koja već neko vrijeme radi u krnjem sastavu. Zbog imenovanja Elvire Dilberović na novu funkciju prvo je ostalo upražnjeno ministarsko mjesto u resoru obrazovanja i znanosti, a zbog smrti Salke Bukvarevića i Vjekoslava Mandića, Federacija je ostala i bez ministara za pitanja branitelja, odnosno zdravstva. Osim što bi bila kadrovski popunjena, federalna Vlada bi imala i politički kapacitet za provedbu svih zacrtanih zadaća. Iako se vjerojatno niti u jednoj opciji ne bi išlo na imenovanje nove vlade u izbornoj godini, parlamentarna potpora postojećoj bila bi čvršća i stabilnija. Nije tajna da trenutačno Vlada ima upitnu parlamentarnu većinu te da bilo koja odluka teško prolazi zakonodavnu proceduru. Nekoliko vrlo važnih zakona trebalo bi biti usvojeno što prije, a Vlada se ne odlučuje na njihovo slanje u parlamentarnu proceduru, jer je potpora zastupnika, odnosno izaslanika nesigurna.
Lančana reakcija u slučaju političkog dogovora i relaksiranja odnosa Hrvata i Bošnjaka prenijela bi se i na cijeli niz trenutačno spornih imenovanja. Od Ustavnog suda FBiH do ravnatelja Federalne uprave policije. Još mnogo je upražnjenih pozicija vrlo važnih za funkcioniranje raznih oblasti u ovom entitetu, a koje se ne popunjavaju zbog političke krize kojoj svjedočimo već dulje vrijeme. Sve to može biti riješeno u vrlo kratkom vremenskom razdoblju, u interesu cijele Federacije. Relaksacija političkih odnosa dvaju naroda u ovom bosanskohercegovačkom entitetu pogodovala bi i priljevu, posebno stranih, investicija. Nema dvojbe da bi i Republika Hrvatska sa svoje strane učinila sve kako bi se ovaj pozitivni zamah prenio na ekonomski plan, uzimajući u obzir prvenstveno gospodarsku upućenost Federacije i cijele BiH na susjednu Hrvatsku, kao vrata u Europsku uniju.
Riješiti sporove
Poznato je da se u BiH problemi, ali i rješenja prelijevaju s jedne na drugu razinu vlasti. U konkretnom slučaju, deblokada procesa na federalnoj razini i jačanje povjerenja između Hrvata i Bošnjaka olakšalo bi rad tijela vlasti u nacionalno mješovitim županijama, a to su prije svih Hercegovačko-neretvanska i Srednjobosanska. Jer, osim federalne, zbog loše suradnje političkih predstavnika dvaju naroda, nakon prošlih izbora nije imenovana ni nova vlada u HNŽ-u. Za očekivati je da bi u takvom razvoju događaja bila poboljšana i suradnja preostalih županija s federalnom razinom vlasti. Jednako tako, rješenje sporova u Federaciji BiH olakšalo bi postizanje dogovora i na državnoj razini. Ovako "posvađana" vlast u Federaciji teško da bi bila dobar partner i za nužne procese na državnoj razini čak i da nije blokade iz Republike Srpske proteklih pola godine. Ovako je srpska blokada samo zamaglila činjenicu da i između Hrvata i Bošnjaka nema političkog dogovora, što je vrlo štetno za cijelu BiH. Sigurno je da bi novo partnerstvo dvaju naroda olakšalo i deblokadu europskog puta BiH, koji je svojevrsna kolateralna šteta nesporazuma i sukoba unutar zemlje.
