Bosna i Hercegovina još nije spremna za donošenje zakona o dodatnom porezu na dobit, stav je poslodavaca, piše Večernji list BiH. Oni smatraju da bi prije donošenja tog zakona trebalo mnogo toga sagledati i pronaći adekvatna rješenja koja će u konačnici biti stimulativna za kompanije.
– Dodatni porez na dobit bi mogao biti opcija, ali tako da se razradi da postoje olakšice u najmanju ruku za reinvestiranje ili za izvoz, kao što je bilo prije. Moramo raditi na tome da se napravi porez koji bi bio stimulativan za razvoj privrede, za nove investicije, za razvoj kompanija. Danas je on stimulativan samo za to da se izvuče novac – kaže Adnan Smailbegović iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH.
Sličnog je mišljenja i Saša Aćić iz Unije poslodavaca Republike Srpske.
– Prije donošenja bilo kakvog zakona o dodatnom porezu trebamo riješiti određena pitanja. Prvo, neophodno je riješiti pitanje raspodjele kroz smanjenje javne potrošnje, a drugo pitanje koje moramo riješiti jest pitanje neformalne ekonomije – rekao je Aćić.
Najava uvođenja poreza na ekstraprofit uzburkala je i poslovne krugove u Hrvatskoj. Obveznici poreza koji je uveden od početka ove godine su kompanije s prihodima u 2022. godini većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek. Iako su iz Ministarstva financija Hrvatske poručili da je riječ o solidarnom i jednokratnom porezu te da su pri izradi zakona nastojali uvažiti sve ono što je racionalno, razumno, realno i argumentirano, sve je više onih koji misle da je to potpuno pogrešan smjer fiskalne, odnosno porezne politike.
Kažnjavanje poslodavaca
Hrvatski poduzetnik Đuro Božanović, vlasnik tvrtke za inženjering i montažu industrijskih i energetskih objekata Mons Multifidus, smatra da se uvođenjem dodatnog poreza na dobit kažnjava one koji rade i pridonose društvu.
– Hrvatska ekomonija nije sazrela za dodatni porez. Industriju i proizvodnju treba ostaviti na miru da se razvija. Tvrtke se kod nas tek oporavljaju od krize i treba ih pustiti da rade dalje – kaže Božanović te dodaje kako poduzetnici ne vole nestabilne porezne sustave koji se mijenjaju gotovo preko noći.
Direktor Regionalnog ureda Hrvatske udruge poslodavaca u Osijeku Ivan Sarić smatra da se uvođenjem dodatnog poreza na dobit kažnjavaju dobri poslodavci.
– Tome ne smije biti tako. Uvođenjem poreza na ekstraprofit šalje se loša poruka budućim investitorima koji bi došli u Hrvatsku, a mi od investitora živimo. S investitorima dolazi zapošljavanje i nova pokretačka snaga, osigurat će se kapital i graditi nove zgrade i infrastruktura – istaknuo je Sarić.
Ekonomski analitičar Damir Novotny također se protivi uvođenju novog poreza jer smatra da to nema smisla. Tvrdi da je taj porez već imao negativne učinke na cijelu europsku ekonomiju u području energetike. Objašnjava kako su najveće europske energetske kompanije ostvarile enormno visoke profite na proizvodnji i prodaji nafte, pa je onda Europska komisija pod pritiskom javnosti reagirala i predložila uvođenje dodatnog poreza na dobit. To, međutim, nije slučaj s Inom, koja bi, prema projekcijama, trebala platiti najveći porez na ekstradobit u Hrvatskoj.
– Ina je postala dominantno distributivna kompanija, a na distribuciji nema ekstremno visokih marži. Mislim da dodatni porez na dobit ne može pridonijeti atraktivnosti Europe u cjelini, a osobito Hrvatske, za međunarodne investicije – ističe Novotny.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u listopadu prošle godine spomenuo je da se i u toj zemlji razmišlja o uvođenju poreza na ekstraprofit svima koji su na izvorima energije zarađivali golem novac.
– To će biti mjere koje će narod s oduševljenjem pozdraviti. Znam da tajkuni neće, ali što da radimo – rekao je Vučić, govoreći prije svega o kompanijama koje su proizvodile struju iz obnovljivih izvora energije (OIE).
I srpska naftna kompanija NIS je prošle godine gotovo upeterostručila dobit u odnosu na 2021. Tada je netodobit iznosila 178,5 milijuna eura, da bi lani skočila na 786 milijuna eura. To je gotovo dvostruko više nego što je svojedobno ruski Gazpromnjeft platio za 51 posto NIS-a.
Goran Radosavljević, profesor na sveučilištu FEFA, objašnjava da su prošle godine cijene nafte otišle visoko, ali potražnja za njom nije pala, pa su naftne kompanije ostvarile velik profit.
– Državama je očito bilo lakše uzeti taj porez nego zaštititi građane od rasta cijena. Sa stanovišta socijalne države, te tvrtke ostvarile su ogromne profite koji nisu rezultat njihova efikasnijeg poslovanja nego su imale koristi od okolnosti – napominje Radosavljević. U Srbiji bi obveznici poreza na ekstraprofit mogli biti svi koji se bave eksploatacijom prirodnih resursa.
Porezne politike
Nacrt crnogorskog zakona o solidarnom doprinosu, kojim se predviđa uvođenje dodatnog poreza za tvrtke s najvećom dobiti, nalazi se u javnoj raspravi do 20. ožujka. Nakon toga će Ministarstvo financija razmotriti sve primjedbe koje dobije, napraviti prijedlog zakona i uputiti ga vladi na razmatranje. Prve reakcije na nacrt zakona poslovnih subjekata, ali i oporbe bile su izrazito negativne. Naglašeno je da se novim porezom narušava poslovni ambijent i da je neodrživa toliko česta promjena porezne politike. Temelj za uvođenje ovakvog izvanrednog oblika oporezivanja, ministarstvo vidi u tome što Crna Gora kao kandidat za ulazak u Europsku uniju treba pratiti europsku poreznu politiku.
Prema nacrtu zakona, porez na ekstraprofit u toj zemlji odnosio bi se na sve tvrtke koje imaju prihod veći od pet milijuna eura i rast dobiti u odnosu na prethodne četiri godine.
– Zakon o solidarnom doprinosu udar je na crnogorsku privredu – ocijenjeno je iz Privredne komore i navedeno da se radi o zakonskom prijedlogu koji uvodi dodatne i neočekivane obveze poduzećima.
Reagiralo je i crnogorsko udruženje poslodavaca te priopćilo kako je uvođenje novog poreza mjera s potencijalno nesagledivim štetnim posljedicama za gospodarstvo.
Državni tajnik u tamošnjem Ministarstvu financija Ilija Vukčević kazao je, pak, da je reakcija dijela poduzetnika na novu kriznu mjeru ishitrena i da bi se taj doprinos odnosio na mali dio gospodarstva.
