Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica dostavio je Ministarstvu zdravstva Zeničko-dobojske županije podatke o kretanju malignih neoplazmi koji govore da je broj oboljelih u Zenici od karcinoma u stalnom porastu.
U izvješću koji je dostavljen Ministarstvu zdravstva obuhvaćeno je razdoblje od deset godina, počevši od 2005. godine kada je na području Zenice registrirano 278 malignih neoplazmi ili karcinoma. Narednih godina broj oboljelih je varirao, dok su prošle godine registrirana 403 karcinoma, piše Klix.ba.
Iz Ekoforuma Zenica su izjavili da je broj oboljelih od karcinoma na području grada Zenice veći od prosjeka ZDŽ i Federacije BiH.
"Institut za zdravlje i sigurnost hrane ZDŽ tvrdi da postoje veliki propusti u pogledu nepravovremenosti te neadekvatnog popunjavanja prijavnih obrazaca od zdravstvenih ustanova", dodaju iz Eko Foruma Zenica.
Istraživanja provedena u razdoblju od 2011. do 2015. godine pokazala su zagađenost zemljišta i biljnog materijala, kao i mlijeka, na 12 lokacija na području Zenice. Na lokacijama Tetovo, Pehare i Gradišće zagađenja tla teškim metalima su zabilježena u tolikoj mjeri da nisu preporučljiva za uzgajanje biljaka za ljudsku i životinjsku ishranu.
Predstavnik Eko Foruma Zenica Samir Lemeš je kazao kako još uvijek nije utvrđena izravna veza povećanja broja malignih oboljenja za zagađenjem.
"Imamo samo godišnja izvješća iz prethodnih godina koji su utvrdili da je tlo u neposrednoj blizini željezare prekomjerno zagađeno i da neke biljne kulture nisu za ljudsku uporabu. Zbirno izvješće za pet godina, koji sadrže i preporuke za stanovništvo, još nije javno dostupna. Imamo podatak da je u Zenici rastući broj kancerogenih oboljenja, da je broj oboljelih veći i od prosjeka županije i od prosjeka Federacije, ali se još ne može utvrditi izravna veza sa zagađenjem, jer Županijski institut za zdravlje i sigurnost hrane još nije počeo realizaciju projekta predviđenog strategijom zdravstva ZDŽ - istraživanje utjecaja zagađenja na zdravlje", izjavio je Lemeš. Prema njegovim riječima, zagađenje može dovesti do zdravstvenih problema i povećati broj oboljelih.
"Može se sa sigurnošću reći da kancerogena oboljenja ne nastaju brzo, nego se javljaju nakon dugogodišnje izloženosti zagađenju. U kombinaciji s drugim faktorima rizika (način prehrane, stres, duhan i sl.) zagađenje zaista može dovesti do zdravstvenih problema i povećati broj oboljelih. Osim kancerogenih, ne smiju se zaboraviti niti druga oboljenja koja također nastaju dugotrajnim izlaganjem zagađenom zraku, vodi i tlu: respiratorna, kardiovaskularna pa čak i mutagena (genetski poremećaji). Zato je jako važno imati javno dostupne rezultate istraživanja koja se kod nas nažalost provode malo ili nikako", pojašnjava Lemeš.
"Zanimljivo je napomenuti i činjenicu da su se koncentracije teških metala u tlu u razdoblju kad željezara nije radila smanjile ispod dozvoljenih granica, da bi se nakon pokretanja integralne proizvodnje vratila na iste pa čak i veće koncentracije nego prije 1991. godine", dodaje Lemeš.
Za kraj razgovora Lemeš je dodao kako još uvijek nisu javno dostupna izvješća Federalnog agropedološkog zavoda o zagađenju tla teškim metalima i pesticidima i Federalnog zavoda za poljoprivredu o zagađenju poljoprivrednih kultura. Oba izvješća je usvojila Vlada FBiH, ali još nisu došli ni na dnevni red gradskog vijeća niti su dostupni javnosti.
