Nakon što je Stalni odbor za financijsku stabilnost BiH dao preporuke bankama da olakšaju stanovništvu područja zahvaćenih poplavama u smislu kreditnih pogodnosti, Agencije za bankarstvo FBiH i RS-a su donijele preporuku da se napravi moratorij, reprogram i restrukturiranje kredita fizičkim i pravnim osobama, pogođenim poplavama, a moratorij će trajati do 30. lipnja 2015. Prilikom ugovaranja moratorija i uvjeta reprograma restrukturiranja banaka, banka ne može naplaćivati naknade za izvršene usluge, niti ugovarati kamatnu stopu veću od definirane postojećim ugovorom. Datum na koji se obustavlja brojač dana kašnjenja i zadržava postojeća klasifikacija kredita je 15. svibnja 2014., a kamata koja će se obračunavati u razdoblju moratorija može biti maksimalno do iznosa prosječne ponderirane kamatne stope, izračunato po metodologiji Centralne banke. Iako konačni tekst odluke nije još sačinjen, prema prijedlozima koji su na stolu, klijenti bi trebali dobiti “poseban tretman”, a što znači da osim moratorija na kreditne obveze, mogu računati i na restrukturiranje, kako bi što lakše stali na vlastite noge i obnovili poslovanje. Restrukturiranje će, kako se predlaže, moći uključivati i koncesije prema klijentima u pogledu iznosa kamatne stope, ali i načina i dužine plaćanja kamate i glavnice.
Klijentima koji zatraže “poseban tretman” banke će odobriti razdoblje odgode dospijeća obveza bez naknade temeljem minimalne dokumentacije kojom će dokumentirati štete. Odlukom bi mogli biti obuhvaćeni i klijenti iz neugroženih područja tamo gdje postoji dokaz da je otplata kredita ugrožena. Ima slučajeva gdje klijent nije iz ugroženog područja, ali njegov glavni kupac jeste i njegovim ugrožavanjem prestaje izvor otplate kredita. Samir Lačević, rukovoditelj za bankarske poslove, edukaciju i trening Udruge banaka BiH, kaže da su svjesni svoje uloge i ukupne društvene odgovornosti bankarske zajednice te da je Udruženje banaka pokrenulo inicijativu prema regulatorima za žurno donošenje akata koji će omogućiti odgodu plaćanja rata kredita građanima ugroženim poplavama. Prema Lačevićevim riječima, ovi akti će omogućiti bankama da klijenti pogođeni poplavama, a to se odnosi na fizičke i pravne osobe, imaju poseban tretman, što podrazumijeva moratorij na postojeće kreditne obveze.
S druge strane, dužničko-povjerilački odnosi su dvostrani i sasvim je razumljivo da moratorij jednako kao pravne i fizičke osobe željno iščekuju i banke. Banke su zainteresirane za sudbinu svojih investicija, kojima je sada potrebna zaštita, i one će ih kroz spomenute odluke spašavati, koliko je moguće, zajedno s klijentima. Stoga, sumnje kako banke “neće imati sluha” za klijente u ovakvoj situaciji nemaju smisla. Osim toga, bankama je bitan i tretman kredita i rezervacija tijekom moratorija, a što ima važnog utjecaja na njihove bilance. Postoji i druga strana priče, a to je da su s poplavama nastradale i banke, te poslovnice na terenu. Procjene govore da je uslijed poplava ugrožena otplata oko 20 posto kredita, što predstavlja iznos od tri milijarde KM.
