Osjećati se dobro, prštati od energije, ne osjećati glad, a kilogrami se tope. Tko to ne bi poželio? Anita Šupe, diplomirana nutricionistkinja, autorica dviju knjiga (“Istine i laži o hrani” i “Prva hrvatska LCHF kuharica”), odgovara da je ideal s početka teksta i te kako moguć. Njezina je formula povratak onome što su jeli naši stari.
Bombardirani smo savjetima o hrani, ali kome vjerovati kad stalno stižu rezultati novih pa još novijih istraživanja koji demantiraju prethodna i tako ukrug?
U džungli svih informacija prosječnom je čovjeku zaista teško znati kome vjerovati. Zato potičem ljude da se sami educiraju, da što više čitaju i istražuju te da isprobavaju i razmjenjuju iskustva. Samo tako stječemo sposobnost kritičkog osvrta. Prehrana je važna tema i tiče se svih nas jer, naravno, svi želimo biti zdravi i puni energije pa ima smisla posvetiti nešto vremena vlastitoj edukaciji. No teško se educirati čitajući članke na domaćim portalima, treba pratiti ozbiljne autore koji se bave pitanjima prehrane. Tko zna engleski, u velikoj je prednosti jer može na internetu pratiti poznate svjetske autoritete. Tko ne zna, neka prati domaće stručnjake, ali one koji nisu zaglavili u okvirima zastarjelih, nažalost još uvijek službeno prihvaćenih prehrambenih smjernica.
Zagovarate tzv. LCHF prehranu, poznatu kao izvornu prehranu koja se temelji na smanjenom unosu ugljikohidrata i povećanom unosu masnoća. Kako taj režim prehrane izgleda u praksi?
LCHF prehrana ima više varijanti. To može biti režim sa strogo smanjenim unosom ugljikohidrata (do 80 g dnevno) koji je odličan za dijabetičare i ljude s viškom tjelesne težine. Ili može biti nešto opušteniji način prehrane u paleostilu, kada biramo ugljikohidrate samo iz zdravih izvora. U svakom slučaju paleo LCHF način prehrane odbacuje šećer, rafinirane ugljikohidrate, pšenično brašno, proizvode od brašna žitarica, industrijske prerađevine i pekarske proizvode pune šećera, aditiva i loših transmasti. Jede se prava hrana u cjelovitom izvornom obliku, sve ono što bi prabaka prepoznala kao hranu i što smo kao vrsta jeli prije naglog razvoja prehrambene industrije. Dakle, puno povrća i zelenja, prirodno meso pašnih životinja (ne prerađevine), ribu, jaja slobodnih kokoši, orašaste plodove, sezonsko voće te prirodne zdrave masnoće kao što su maslinovo ulje, maslac, domaća svinjska mast i sl. Riječ je o globalnom pokretu za povratak prirodnoj, nutritivno bogatoj hrani kakva je nekada bila i odbacivanju nutritivno osiromašenih prerađevina prepunih aditiva koje narušavaju zdravlje.
Svinjska mast, koja je bila izopćena iz kuhinje, ponovno je “in”?
U puno toga vjerovali smo bez pokrića. Prirodne masnoće životinjskog podrijetla nikad nisu bile opasne za naše zdravlje, od pamtivijeka su sačinjavale važan dio ljudske prehrane. One su građevinski materijal za naše tijelo, neophodne za normalan rast i razvoj djece i za funkcioniranje ljudskog organizma. Teorija o štetnosti masnoće i kolesterola, na kojoj nažalost počiva medicinska djelatnost, zapravo je neutemeljeni mit proizašao iz loše provedenih zastarjelih istraživanja i iznad svega komercijalnih interesa. Najnovija istraživanja ne nalaze nikakve znanstvene dokaze o štetnosti zasićenih masnoća životinjskog podrijetla i kolesterola. Zapravo, danas znamo da su industrijska biljna ulja i margarini štetni, dakle upravo ono što nam je nametnuto umjesto tradicionalnih prirodnih masnoća.
Najveće zlo nije šećer, kako su nas uvjeravali, nego pšenica...
Istina, a to je zato što biblijska pšenica naših predaka nama odavno nije dostupna. Nova, tzv. patuljasta pšenica, proizvod je hibridiziranja, križanja i genetske manipulacije, koje provode poljoprivredni znanstvenici posljednjih 50 godina iz komercijalnih razloga. Danas znamo puno razloga zašto su pšenični proizvodi glavni uzročnici pretilosti, dijabetesa, srčano-žilnih bolesti, raka, demencije, depresije, autoimunih i mnogih drugih modernih bolesti. Nova pšenica sadrži superbrzi škrob pod nazivom amilopektin A, koji podiže razinu šećera u krvi više nego obični šećer. Sadrži i novi modificirani gluten zbog čega imamo porast celijakije i necelijakijske osjetljivosti na gluten koja doprinosi mnogim bolestima. Nova pšenica sadrži i opijate – tzv. “egzorfine” koji iz krvotoka prelaze krvno-moždanu barijeru i djeluju na receptore u mozgu gdje stvaraju ovisničku potrebnu za hranom i dovode do prejedanja. Pšenica se tretira štetnim pesticidima i opasnim kemikalijama, kao što je glifosat, vrlo štetni herbicid koji ozbiljno šteti zdravlju, posebno endokrinom sustavu.
Koje su najveće prednosti LCHF prehrane?
Znanstveno su dokazani mnogi pozitivni učinci LCHF prehrane u slučaju metaboličkog sindroma, inzulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2 i pretilosti. Povišeni trigliceridi, najpoznatiji faktor rizika za srčane bolesti, smanjuju se na LCHF dijeti. HDL, zaštitni kolesterol, koji smanjuje rizik od srčanih bolesti, povećava se na LCHF dijeti. Uz LCHF se snižava šećer u krvi i razina inzulina kod dijabetičara i osoba s inzulinskom rezistencijom. Poznajem mnoge dijabetičare koji su uz LCHF doveli šećer pod kontrolu i smanjili ili čak potpuno izbacili lijekove. Poznajem i puno onih koje su nakon više desetljeća neuspješnih pokušaja mršavljenja uz LCHF napokon regulirali tjelesnu težinu bez gladovanja. Osim što izgube po 30-40 kg u godinu dana bez gladovanja (jer LCHF regulira apetit), kilogrami se poslije ne vraćaju iz jednostavnog razloga što osoba nema osjećaj da je na dijeti, jede nutritivno bogatu, zdravu i ukusnu hranu i nema potrebe vraćati se na stari način prehrane prezasićen šećerom i nepotrebnim velikim količinama škroba.
Opće je poznato da je važno što jedemo, ali neki kažu da je još važnije što mislimo. Koliko je po vama hrana ključna za zdravlje?
Prehrana nije jedini, ali je najveći faktor kojim utječemo na svoje zdravlje i najlakše ga je promijeniti. Uvjerena sam da emocije stvaraju bolest ili zdravlje. Zato je važno osloboditi se ogorčenja, ljutnje, frustracija, ali i prestati okrivljavati druge za svoje probleme i preuzeti odgovornost za svoje zdravlje i život. Za promjenu prehrambenih navika prvo treba promijeniti način razmišljanja, a onda prehranu uskladiti sa svojim uvjerenjima. Ako smo na nekom režimu prehrane, a ne vjerujemo da je to dobro za nas, budite sigurni da koristi neće biti. Ljudi pozitivnog stava imaju bolje i brže rezultate.
Bolesni često posežu za dijetama i drukčijim jelovnicima, pa i za LCHF-om. Kome posebno preporučujete takav način prehrane?
LCHF je idealan za osobe osjetljive na ugljikohidrate, tj. osobe s inzulinskom rezistencijom, preddijabetesom i dijabetesom, metaboličkim sindromom i prekomjernom težinom. Za neke druge bolesti, npr. autoimune ili kronične upalne bolesti, nije potrebno rigorozno smanjivati unos ugljikohidrata, ali ih je bitno birati iz zdravih izvora, kao što se to radi u paleoprehrani. Tu se biraju voće i škrobaste biljke umjesto šećera i pšeničnog brašna, a jako je važno izbaciti gluten i druge iritirajuće komponente koje zbunjuju naš imunološki sustav.
Znate li za slučajeve izlječenja?
Mogu navesti Denisa Delogu, koji je svoje iskustvo izlječenja od multiple skleroze uz paleoprehranu podijelio u svojoj knjizi “U šumi”. No, osim prehrambenih, on je promijenio mnoge životne navike i način razmišljanja.ž
Zapad je u zamci industrijske hrane
Kod nas knjige nisu najtraženija roba, ali vaše se odlično prodaju, Hrvati su osviješteni, u trendu ili samo u strahu zbog toga što jedu?
Prehrambene se navike polako, ali sigurno mijenjaju i nema razlike između Hrvatske i drugih država. Drago mi je da sam knjigama pomogla u osvještavanju naših ljudi i pobudila želju za povratak izvornoj prehrani. Zapadni je svijet zadnjih pola stoljeća upao u zamku industrijski prerađene hrane, za koju danas znamo da je jedan od razloga propadanja ljudskog zdravlja. Nasreću, ljudi sve više razmišljaju o tome što jedu i vraćaju se prirodnoj hrani.
Do zdravlja se dolazi znanjem, a ne nekom instant-dijetom.
