Visoki međunarodni predstavnik u BiH Christian Schmidt nije imao potporu svih članova Vijeća za provedbu mira (PIC) dok se konzultirao oko poteza da intervenira u Izborni zakon, što se dalo zaključiti i po tonu objave Europske unije, piše Večernji list BiH. Svi akteri oko kreiranja te odluke, ali s posve različitih gledišta i očekivanja, svjesni su kako će ova intervencija imati posljedice čiju je dalekosežnost teško predvidjeti. Nije nepoznato kako je njemački političar na čelu međunarodne uprave, što je uostalom i priznao, između dvaju posve različitih očekivanja. Jednoga koje stiže iz administracije Sjedinjenih Američkih Država, koje su ga najsnažnije poticale da donese i ovu odluku oko izmjena Izbornog zakona, te s druge strane protivljenja Europske unije. Kao i niza zemalja članica koje se, doduše, nisu javno očitovale.
Turska, UK, Španjolska
Uz Schmidta je u PIC-u stala administracija Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske, Turske, Španjolske te, očekivano, Njemačke s obzirom na to da je riječ o njezinu političaru. Ostali iz EU-a u PIC-u bili su suzdržani ili protiv, no nisu se željeli javno konfrontirati. Posebno je loše što je Schmidtova odluka stigla u vrijeme kada je BiH otvorila vrata prema EU odlukom Europskog vijeća, a sada prijete nova kriza i zastoj. Glasnogovornik Europske komisije za vanjskopolitička i sigurnosna pitanja Peter Stano kritizirao je odluku visokog predstavnika kazavši kako BiH takvim potezima i intervencijama ne može postati članica Europske unije. - EU je izrazio snažnu opredijeljenost da Parlamentarna skupština BiH bude ta koja preuzima odgovornost i usvaja ove reforme, kao što su se čelnici koalicije na razini BiH obvezali da će učiniti, i to pravodobno radi primjene na listopadskim lokalnim izborima. EU ističe da je visok stupanj međunarodne supervizije nespojiv s europskom budućnošću BiH i očekuje od svih aktera da se ponašaju odgovorno i pokažu suzdržanost u predstojećem razdoblju. Nakon odluke Europskog vijeća za otvaranje pristupnih pregovora EU nastavlja raditi s domaćim vlastima kako bi se ostvarili iskoraci na europskom putu - istaknuo je Stano u reagiranju. Američka administracija snažno je podržala Schmidtove poteze, a oglasio se i zamjenik pomoćnika državnog tajnika James O'Brien. - Od vitalnog je značaja osigurati da izbori budu slobodni i pošteni te da građani BiH znaju kako će njihovi glasački listići biti prebrojeni onako kako su dani - naveli su u objavi na X profilu iz američkog Veleposlanstva. Istodobno se vodećim europskim dužnosnicima obratila predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto ne skrivajući razočaranost nametanjem odluke, ponajprije zato što je ministar pravosuđa Davor Bunoza prošloga tjedna u proceduru uputio prijedlog izmjena Izbornog zakona koji se odnosi i na integritet izbornog procesa. U pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, predsjednici Europskog parlamenta Roberti Metsoli, visokom predstavniku EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu i povjereniku Europske komisije za susjedstvo i proširenje Olivéru Várhelyiju istaknula je kako je nametanje izbornih reformi "nespojivo s europskom budućnosti BiH".
Nespojivo s EU-om
Po njoj, to je pogubno za neovisnu i suverenu BiH, uzevši u obzir da je riječ o zakonu na kojem počiva demokratski sustav i koji je, poslije Ustava BiH, najvažniji pravni akt. Izrazila je nadu da ovaj potez neće ugroziti europski put BiH. Čelnik HNS-a BiH Dragan Čović izrazio je nezadovoljstvo odlukom navodeći kako se time ugrožava srž donošenja odluka u BiH. Bošnjački političari odreda su pozdravili novu intervenciju međunarodne zajednice. - U svakom slučaju, tehničkim izmjenama vraća se izborni integritet, što u konačnici rezultira povjerenjem građana u cjelokupni demokratski proces - ocijenio je bošnjački član državnog vrha Denis Bećirović. Istodobno, izvanrednu sjednicu tamošnjeg parlamenta sazvali su u Republici Srpskoj. Iako je posvećena položaju Republike Srpske, očito je da će slijediti nova kriza i blokada.
