"Njemačka u sve lošijoj situaciji", "Ekonomija u Njemačkoj stagnira", "Nekretnine u Njemačkoj sve nedostupnije", "Autoindustrija u Njemačkoj bilježi najlošije rezultate"... Sve su ovo naslovi koji u posljednje vrijeme "vrište" i u njemačkim medijima, a koje i mi zbog bh. dijaspore detaljno analiziramo. I sve su to istiniti naslovi.
Banka Japana griješila
Međutim, zamislite kako je u drugim državama kad je Njemačka, po novom, treća najjača ekonomija svijeta te je na temelju službenih podataka prestigla Japan. Već godinama poredak je takav da je SAD vodeća ekonomska sila, zatim Kina, Japan pa Njemačka, a sad je došlo do preokreta. Analize kažu da će za nekoliko godina Indija doći na treće mjesto, no držat ćemo se onog što zasad imamo, a to su konkretne brojke. Sad je pitanje što se toliko poboljšalo u Njemačkoj da je stigla na treće mjesto, dok mnogi tvrde da u "obećanoj zemlji" nikad ili, bolje rečeno, odavno nije bilo lošije. Izgleda da je tajna ipak u detaljima i onom što smo u uvodu rekli, Njemačka klizi prema dolje, ali mnogo brže klize ostale države. Tako je u Japanu valuta jen naglo pala u odnosu na dolar, oslabjela je za gotovo petinu 2022. i 2023. godine, a japanski analitičari prozivaju Banku Japana, kao središnju banku, da se pogrešno borila protiv rastuće inflacije. I eto, tako Njemačka bez istinskih rezultata dođe na treće mjesto. Bh. radnici u toj zemlji ističu da posla ima, no da je sve daleko od idealnog, a priču da je njemačko gospodarstvo sada treće na svijetu također gledaju kroz prizmu slabosti ostalih gospodarstava. - Ostale su stare plaće koje više nemaju vrijednost kao prije, dok je cijena garsonijere ili stana rapidno skočila. Najlošiju sobu postalo je nemoguće naći ispod 700 eura. Situacija je daleko od idealne ili od onih vremena kad nismo pričali o pandemiji ili o ratovima. Međutim, usporavanje Njemačke traje još od 2018. godine, ali nije se tome pridavala tolika pozornost. Sad je sve došlo na naplatu - i pogrešna politika puštanja migranata koji su se ispostavili kao neradnici, čast iznimkama, zatim pristup u pandemiji, kada se šakom i kapom dijelio novac za zatvaranje, a jednako su dobivali i gubitaši i oni koji nešto rade. Na kraju krajeva, ni ponašanje u ratnim okolnostima nije se pokazalo kao učinkovito. A priče da je Njemačka treća na svijetu nemaju nikakvo konkretno uporište - priča nam sugovornik iz BiH koji radi u toj zemlji. Nedavno se pojavila Bloombergova analiza, po kojoj se Njemačkoj bliže kraju dani u kojima je bila industrijska velesila. Razlozi su, naravno, geopolitičke prirode. Amerika je nekoć bila nezasitan kupac njemačke robe, no u utrci s Kinom posvetila se sama sebi i domaćoj proizvodnji i kupnji. Obrazovni sustav, po kojem je Njemačka bila poznata, urušava se jer nije bilo dugoročne strategije, a institut Ifo procjenjuje da će opadanje matematičkih vještina najjaču silu koštati nezamislivih 14 trilijuna eura proizvodnje do kraja stoljeća, što znači da bi je moglo potpuno ekonomski urušiti. Prema Bloombergu, u Njemačkoj usporavaju i male tvrtke, upravo one koje bi trebale biti nositelj razvoja i pokretač društva, osobito onog rado spominjanog srednjeg staleža, kojeg se sjećamo s nostalgijom.
Novi biznis
Ali Njemačka se u posljednje vrijeme ozbiljno okrenula proizvodnji oružja, pa bi i to mogao biti pokretač ekonomije u budućem razdoblju, koliko god to brutalno zvučalo. Nekad se pred njemačkim tvornicama oružja prosvjedovalo, proizvodnja im je bila toliko ograničena da su bile na granici rentabilnosti, a onda je počeo rat u Ukrajini i sve se promijenilo. Preko oružja gospodarstvo je dobilo novi zamah. - Ovo doba je prouzročilo i promjenu percepcije njemačke vojne industrije: sve manje ih se doživljava kao "trgovce smrću", a ulaganje i poslovanje s tim sektorom uvijek su bili povezani s određenom dozom loše savjesti - kazao je još početkom prošle godine Christian Mölling iz njemačkog Društva za vanjsku politiku, kad je 1200 novih radnika uzela tvornica oružja Rheinmetall. Očekuje se i da će bh. radnika u ovoj industriji biti sve više, koliko god takve stvari žalostile. - Moramo napraviti odmak od manufakturne prema masovnoj proizvodnji obrambene opreme. Ne samo SAD već i sve europske zemlje moraju učiniti još više kako bi poduprle Ukrajinu - kazao je premijer Njemačke Olaf Scholz na otvaranju nove tvornice oružja Rheinmetalla u Donjoj Saskoj. Rijetki pamte kad su njemački kancelar i ministar obrane bili zajednički na takvom događaju, no vremena se mijenjaju, a ova su za Europu olovna...
