Pod motom "Čija je ovo planeta?" obilježen je međunarodni Dan planeta Zemlje u Eko HUB-u Mostar na permakulturnom imanju "Nešto Više" u Humilišanima pored Mostara u organizaciji udruge "Nešto više".
Službenik za komunikacije Udruge „Nešto više” Nikola Bačić rekao je da je ovaj današnji događaj dio projekta „Mostar – prostori koji pokreću” koji je nedavno plasiran, a osim njihove udruge sudjeluju i četiri partnerske udruge.
- Ovo danas je samo jedan od događaja. Dosad se održala Javna pričaonica o javnim prostorima u gradu Mostaru, održat će se također koncert u Abraševiću 'Mimika Orchestra' te ovaj naš Dan otvorenih vrata pod motom 'Čija je ovo planeta?'. Koncept je takav da smo spojili teme ekologije, permakulture, zaštite prirode kao i racionalnijeg korištenja javnih resursa i javnih prostora – rekao je Bačić.
Kako kaže, jedan od ciljeva im je ukazati kako svi javni prostori nisu u gradu, već da ih čak ima i u seoskim sredinama, po njihovim saznanjima oko 40 posto, a na danu otvorenih vrata njihove udruge održana su i jutarnja predavanja na otvorenom koja su posebno bila prilagođena učenicima i učenicama mostarskih osnovnih škola “Zalik” i “OŠ Petra Bakule”, koji su kroz radionice naučili važne smjernice o tome kako aktivno doprinijeti zdravijem okolišu.
- Koncept događaja je bio podučavanje djece iz dvije škole, a imali su vrlo zanimljive radionice, od reciklaže stare plastike do kompostiranja. Uz to, imali su i obilazak permakulturnog plastenika gdje ima više vrsta, a na kraju ih je dočekala banka sjemena te predavanje o lokalnom autentičnom sjemenu koje čuvamo ovdje i na koje se svi mogu prijaviti – ustvrdio je Bačić.
Pojasnio je kako ovaj događaj spaja temu permakulture, ekologije, reciklaže i zaštite životne sredine s inkluzijom osoba s invaliditetom, koji za cilj ima otvaranje i prilagođavanje gradskih javnih prostora svim skupinama društva.
- Koncept ovoga događaja uklapa edukaciju djece i osoba s invaliditetom u smjeru održivijeg korištenja javnih prostora dok u isto vrijeme permakulturna farma udruge 'Nešto više' predstavlja savršen primjer otvorenog prostora u potpunosti prilagođenog osobama s invaliditetom od koje bi i drugi mogli puno naučiti – ustvrdio je Bačić.
Naglasio je kako pokušavaju građane osvijestiti da su javni prostori njihovi, da imaju pravo da se u javnom prostori čuje njihov glas, kao i potrebe jer Mostar po ovom pitanju može puno bolje.
Nastavnica biologije Anđelka Rozić istaknula je kako boravak na otvorenom puno znači za učenike.
- Za vrijeme pandemije nisu nigdje izlazili, nije bilo nikakve terenske škole, a kada sam im rekla da će biti terenska nastava i da će doći na ovo imanje bili su veoma sretni. Naša škola je jedna od najboljih škola, što se tiče dvorišta u Gradu Mostaru. Imamo velik broj sadnica u vrtu gdje se može vršiti praktična nastava, što će im bolje poslužiti nego teorijsko znanje iz udžbenika – istaknula je Rozić.
Radni terapeut i odgajateljica u Udruzi za osobe s invaliditetom „Vedri osmijeh” Ivana Marijanović se također složila s tim da boravak na otvorenom mnogo znači i osobama s invaliditetom.
- Ne mogu opisati koliko je značajno za jednu osobu s invaliditetom, da nakon dvije godine izolacije i svega što se dogodilo i izađu u prirodu i druženje s drugim ljudima. Lijepo je doći među naše prijatelje u Udrugu 'Nešto više' kako bismo se družili i obnovili znanje – rekla je Marijanović.
Osvrnula se i na javne površine u gradu Mostaru i njihov nedostatak.
- Većina javnih površina nema adekvatan pristup i infrastrukturu prilagođene osobama s invaliditetom, mislim da je smiješno uopće razgovarati o značaju toga za osobe s invaliditetom. Jedan od problema je i onečišćenje javnih površina u Mostaru – smatra ona.
Iz Udruge "Vedri osmijeh" su uputili apel nadležnima "da zaposle stručne osobe koje će napraviti odgovarajući plan i organizaciju kako bi se javne površine prilagodile korištenju svim osobama, bez diskriminacije".
Posebni gosti dana otvorenih vrata na permakulturnoj farmi bile su partnerske organizacije - "Udruga za Down Sindrom Mostar", "Los Rosales", "Vedri osmijeh", "Naša djeca" i "Sunce" čiji su članovi i korisnici uživali u prirodi i druženju sa životinjama.
