Četiri minute prije kraja radnoga vremena na Badnjak prošle godine u ispostavu u Mostaru stigao je novi-stari prijedlog sistematizacije radnih mjesta u Poreznoj upravi Federacije BiH. Dokument je to koji se godinama uz manje modifikacije pokušava poturiti, a odbio ga je provesti prijašnji federalni ministar financija Vjekoslav Bevanda. Kako doznaje Večernjak, smisao cijeloga dokumenta je apsolutno sukladan stajalištima bošnjačke političke elite, daljnja federalna unitarizacija čak i uz kršenje zakona, otimanje nadležnosti županija i na štetu Hrvata.

Nijedan Hrvat

Cilj je očito zaposliti još više ljudi u ionako pretrpani središnji porezni ured u Sarajevu čime bi se još dodatno provela centralizacija, ali i dodatno promijenila nacionalna struktura na štetu Hrvata. Nije onda nimalo čudno da je na izradi prijedloga dokumenta koji bi trebao sada razmatrati ministar Ante Krajina te donijeti konačnu odluku, formalno prihvatiti ili odbiti ovaj dokument, nije radio nijedan Hrvat, niti su bili uopće zastupljeni najveći porezni uredi uz središnji u Sarajevu. O tim i brojnim drugim akrobacijama federalne Porezne uprave sindikalni predstavnici su upoznali Vladu Federacije BiH i Federalno ministarstvo financija izražavajući protivljenje izmjenama pravilnika o sistematizaciji. Oni upozoravaju da se pravilnikom ukidaju ovlasti po zakonu pripadaju županijama od prijama i obrade podataka, poreznog knjigovodstva, naplata poreza i rješavanje molbi o odgođenom plaćanju.

Hrvat zamjenik - fikus

Posebno je primjetno da je organizacijskom shemom zamjenik direktora, koji je u pravilu bio Hrvat, ustvari slijepo crijevo uprave bez ikakvih nadležnosti. Uveo bi se tajnik porezne koji bi postao moćniji i od samog zamjenika. Zamišljena je i služba direktora koji bi zaposlio ‘pravne i ekonomske’ eksperte, premda je cijela Porezna uprava upravo sačinjena od tih kadrova. Radno mjesto dobio bi i prevoditelj. Primjerice ministarstva nemaju posebnu, nego ovakvu zajedničku službu. Osnivanjem Centra za velike porezne obveznike ukinuli bi se regionalni odsjeci u Mostaru i Tuzli dok bi se sve strpalo u Sarajevo. Zaposlenici prosvjeduje i što se porezni uredi dijele na velike, srednje i male te im se na taj način oduzimaju ovlasti. Hoće li doći do unitarizacije, odlučit će ministar Krajina!

Dijelu hrvatskih građana raste plaća do 20 posto, prosjek se penje na 1.500 eura