Promjena postojećeg Izbornog zakona mogla bi donijeti prijeko potrebnu političku promjenu u BiH i relaksirati odnose unutar političkog funkcioniranja države koja već godinama nikako da krene u bilo kakav napredak. Ovo je ocjena vanjskopolitičke analitičarke Katy Sandalls čiji tekst pod nazivom “Bosnia split democracy” obavljuje list sveučilišta York’s iz Kanade. Uz napomenu kako trojica novoizabranih članova Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić različito vide ustroj BiH, autorica teksta napominje kako bi to moglo značiti novi zastoj u funkcioniranju BiH. Zbog svega bi, po njoj, trebalo tražiti političke nove kompromise među kojima je promjena nekih političkih pravila i ustroja poput Izbornog zakona.
Čelnici budućih koalicijskih partnera HDZ-a BiH i SNSD-a već su dogovorili kako će promjena Izbornog zakona biti jedan od njihovih prioriteta, kao i provedba presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić - Finci”. Promjena Izbornog zakona išla bi u smjeru da svakog legitimnog političkog predstavnika iz nekog od konstitutivnih naroda bira “njihovo” glasačko tijelo. Prema ocjenama analitičara Međunarodne krizne skupine (ICG), svaka buduća politička promjena u BiH, a koja će donijeti neki određeni napredak mora se ovaj put dogoditi bez uplitanja međunarodnih predstavnika vlasti u BiH, prije svega OHR-a, piše Vecernji.ba. Oni spominju kako postoji konsenzus i u BiH i u najvećem dijelu međunarodne zajednice o tome da je potrebna promjena i Ustava i Izbornog zakona kako bi se izjednačila pozicija bh. Hrvata s druga dva naroda u mogućnosti da izaberu hrvatskog člana za Predsjedništvo BiH i svoje izaslanike u Dom naroda.
Hrvatski predstavnici u bh. vlasti tražit će ukidanje OHR-ovih nametnutih amandmana na Ustav i promjene Izbornog zakona zbog čega 2001. godine hrvatske stranke koje su dobile većinsku izbornu potporu nisu ušle u Vladu FBiH. Tražit će reformu izbora izaslanika u Dom naroda BiH koji se po Washingtonskom sporazumu sastojao od bošnjačkog i hrvatskog kluba koji su imali po 30 članova i odluke donosili natpolovičnom većinom. Pod OHR-om donesen je amandman kojim je uveden i srpski i Klub ‘ostalih’, a broj izaslanika u klubovima smanjio se na 17, odlučivanje natpolovičnom većinom svelo na 1/3. S obzirom da se šest od 17 izaslanika hrvatskog kluba bira u županijama s bošnjačkom većinom, Bošnjacima je omogućeno da na taj način izaberu ‘svoje Hrvate’, njih šest, i tako sastave vlast u FBiH.
Izborni Zakon zaista ovakav ne može opstati, jer nametnuti amandmani Visokih predstavnika doveli su Hrvatski narod u neravnopravan položaj bez obzira na konstitutivnost i bez ukidanja tih nametnutih amandmana neće biti jednakopravne početne pozicije u pregovorima za izradu novog izbornogg Zakona koji je zaista neophodan.