INTERVJU: Vlatka Lovrinović, predsjedateljica OV Travnik

Povratak Hrvata u Travnik i središnju Bosnu ključan za budućnost

04.06.2020.
u 10:44

Samo kroz zajedništvo hrvatskih stranaka možemo na najbolji mogući način predstavljati Hrvate u općini Travnik i nastaviti se boriti za opstojnost Hrvata na ovim prostorima, poručila je, između ostaloga, u intervjuu za Večernji list Vlatka Lovrinović, predsjedateljica Općinskog vijeća Travnik (HDZ BiH).

U kontekstu položaja hrvatskog naroda na tom prostoru, kako političkoga tako i gospodarskog, podsjetila je kako Hrvati općine Travnik i dalje imaju neriješene probleme koji su sve ove godine unatrag prisutni. Međutim, bez obzira na brojne poteškoće s kojima se susreću, Hrvati su na ovom prostoru uspjeli pokrenuti na desetke tvrtki.

Kada je pak riječ o dosadašnjem mandatu u Općinskom vijeću, istaknula je dobru i korektnu suradnju cijeloga Općinskog vijeća u donošenju odluka koje se uglavnom donose jednoglasno. Osobito se to pokazalo sada u vrijeme pandemije COVID-19. Rezultati takvog rada doveli su do situacije u kojoj je trenutačno u realizaciji više značajnih infrastrukturnih projekata, a u svakoj od 34 mjesne zajednice planiraju se projekti.

Iako postoje brojne nepoznanice u kontekstu održavanja lokalnih izbora, provode li se na prostoru općine Travnik aktivnosti koje za cilj imaju zajednički nastup stranaka HNS-a, predvođenih HDZ-om BiH, na izborima? 

Iako je situacija s izborima još uvijek neizvjesna zbog prolongiranja datuma izbora, mi određene korake poduzimamo u izradi svojih programskih i planskih dokumenata. Na prostoru općine Travnik sve hrvatske stranke nastupaju zajednički na lokalnim izborima još od 2008. godine. Da bismo ostvarili još bolji zajednički izborni rezultat, vjerujem da na tragu toga trebamo nastaviti sa zajedničkim dosadašnjim nastupima i suradnjom. Na posljednjim lokalnim izborima ostvarili smo jedan od najboljih izbornih rezultata gdje smo osvojili devet vijećničkih mandata. Samo kroz hrvatsko zajedništvo možemo na najbolji mogući način predstavljati Hrvate u općini Travnik i nastaviti se boriti za opstojnost Hrvata na ovim prostorima.

Kako biste ocijenili rad Općinskog vijeća u ovom mandatu? 

Općinsko vijeće Travnik prosječno godišnje održi 15 sjednica, što je u prosjeku najmanje jednu sjednicu mjesečno. U ovom mandatu do sada je održano 35 redovitih sjednica. Jedino smo općinsko vijeće u SBŽ-u koje je pristupilo izmjeni poslovnika o radu kako bismo u novonastaloj situaciji pojave COVID-a 19 mogli normalno donositi odluke koje su bitne za funkcioniranje lokalne zajednice i njezinih građana. Na taj način dosada smo održali dvije online sjednice. Istaknula bih dobru i korektnu suradnju cijeloga Općinskog vijeća u donošenju odluka koje uglavnom donosimo jednoglasno. Osobito se to pokazalo sad u vrijeme pandemije COVID-19 kada smo jednoglasno podržali bitne odluke koje su se odnosile na saniranje posljedica izazvanih novonastalom situacijom. Smatram da smo pravodobno i odgovorno postupili kao OV za dobrobit naših građana.

Koliko dobri odnosi unutar Općinskog vijeća znače i za sve stanovnike općine?

Glasajući i birajući svoje predstavnike u vlasti stanovnici općine ostvaruju jedno od svojih temeljnih prava u predstavničkoj demokraciji. To znači da građani biraju vlastite predstavnike koji na sjednicama OV-a donose odluke u njihovo ime. Odnosi unutar njega moraju biti dobri kako bi odluke koje se tiču svakodnevnog života građana bile što kvalitetnije, učinkovitije i transparentnije. Takve odluke trebaju donijeti korist za svakog građanina.

Koji se gospodarski, odnosno infrastrukturni projekti trenutačno provode na prostoru Travnika?

Na prostoru općine Travnik trenutačno je u realizaciji više infrastrukturnih projekata koji su financirani iz općinskog proračuna preko kreditnog zaduženja, kao i iz redovitih sredstava namijenjenih za infrastrukturu. Želim naglasiti kako općina Travnik ima stabilan proračun, stoga je Općina ušla u kreditno zaduženje u iznosu od šest milijuna KM kako bi se financiralo velike infrastrukturne projekte na cijelom prostoru općine. Ovom prilikom spomenula bih samo neke od projekata koji se rade, a to su rekonstrukcija ulice Meljanac i Aleja konzula u vrijednosti od 488.000 KM, rekonstrukcija Ulice Erika Brandisa - 1,300.000 KM, kanalizacija Donje Putićevo - Nova Bila - 590.000 KM. Trenutačno je u fazi realizacije i nekoliko cestovnih pravaca u naselju Nova Bila i Paklarevo iz redovitih proračunskih sredstava namijenjenih za infrastrukturu. Kroz proračun općine Travnik za 2020. godinu za infrastrukture projekte izdvojeno je 1,000.000 KM. Iz ovih sredstava financirat će se rekonstrukcija cestovnih pravaca, kanalizacija, vodovodi, javna rasvjeta i sl. Na prostoru općine Travnik postoje 34 mjesne zajednice i u svakoj od njih planirana je realizacija nekog infrastrukturnog projekta.

Kakav je odnos vlasti u općini prema hrvatskim povratničkim naseljima?

Svjesni koliko je povratak Hrvata u središnju Bosnu, a osobito u Travnik, bio i ostao ključan za poslijeratnu izgradnju mira i budućnosti, ipak treba istaknuti da Hrvati općine Travnik i dalje imaju neriješene probleme koji su sve ove godine unatrag prisutni, kao što su nerasvijetljena ubojstva hrvatskih povratnika i policajaca u Travniku, neobnovljeni obiteljski domovi te brojna imovina povratnika koja je neovlašteno oteta te još nikada u cijelosti nije vraćena. Još uvijek je veliki broj neriješenih ratnih zločina nad Hrvatima Travnika, počevši od Galice na Vlašiću, Bikoša, Miletića, Guče Gore, Čukala i drugih mjesta, a koje su počinili pripadnici Vojske RS-a i Armije BiH. Samo 1993. prognano je i istjerano sa svojih ognjišta oko 20.000 Hrvata. Taj nemili događaj upravo se dogodio početkom lipnja 1993. godine, točnije 8. lipnja, kada se i obilježava dan stradanja Hrvata Travnika. Posljedice tog nemilog događaja do danas su prisutne i vidljive, tako da danas imamo sela u koja se gotovo nitko od Hrvata nije vratio kao što su Miletići, Orašac, Bikoši i sl. Govoriti o povratku i povratničkim naseljima gotovo je nemoguće, a da se ne spomenu ove činjenice koje su ostavile dubok trag u povratku Hrvata na ove prostore.

Možete li se osvrnuti na ukupni gospodarski, ali i politički položaj Hrvata u Travniku? Gdje postoji prostor za napredak, a gdje su problemi i dalje evidentni?

Gospodarski položaj Hrvata u mnogočemu je uvjetovan onim što se događalo u proteklih 30 godina, gdje se ponajviše energije utrošilo u obnovu porušenih obiteljskih domova, imanja i komunalne infrastrukture. Unatoč cijeloj situaciji, ipak se uspjelo osnovati i pokrenuti na desetke hrvatskih tvrtki koje se bave prehrambenom, drvnom, stolarskom, trgovačkom i ugostiteljskom djelatnošću. Vuković, Palavra, Sučić, Metabo, Best, Ti Oil, Lašva Komerc, NoBil, Carllato... samo su neke od tvrtki koje pridonose gospodarskom razvoju Travnika. Gospodarski i svaki drugi položaj Hrvata bio bi nezamisliv bez Hrvatske bolnice “Dr. fra Mato Nikolić” u Novoj Biloj, kao i bez Katoličkog školskog centra “Petar Barbarić”, Hrvatskog kulturnog centra Nova Bila - Travnik, Hrvatskog amaterskog kazališta Jankovići, samostana Guča Gora i sl. Snažan je i nemjerljiv doprinos iseljenih Hrvata diljem zemalja EU-a koji iskazuju zanimanje i nude pomoć za napredak svog rodnog mjesta, što je ujedno i veliki motiv za borbu svima nama koji živimo na ovim prostorima i borimo se s raznim životnim izazovima Hrvata u Travniku. Što se tiče političkog položaja Hrvata, problem koji je i dalje prisutan jest neadekvatna politička zastupljenost Hrvata u političkom životu Travnika. Politička pozicija u predstavljanju i odlučivanju mora biti pravednija i jasnija. Politički odnosi između Hrvata i Bošnjaka u općini Travnik nešto su bolji u odnosu na susjedne općine ove županije, no Travnik je središte županije, stoga se od ove zajednice uvijek očekuje više nego od drugih, kao i to da bude primjer drugim susjednim općinama. Svakodnevna je borba za političko uvažavanje i poštivanje gdje se često nastoji umanjiti značaj Hrvata Travnika ili, štoviše, uskratiti im se ono što im je po zakonu i Ustavu zajamčeno. Uloga Hrvata na ovim prostorima bila je i ostala ključna, stoga je jako bitno političko uvažavanje i poštivanje koje je snažan jamac za gospodarski razvoj Travnika, koji je oduvijek bio važno gospodarsko, kulturno i povijesno središte.

S obzirom na strateški značaj Travnika u političkom, nacionalom i gospodarskom smislu, koliko je važno inzistirati na ostvarenju ciljeva iz Promemorije travničkih Hrvata?

Nerazumijevanje i nepravedna rješenja koja su uslijedila nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, kao i neprincipijelna i nedosljedna politika međunarodne zajednice i visokog predstavnika prema Hrvatima općine Travnik, obvezuju nas i potiču da inzistiramo na ostvarenju ciljeva iz naše Promemorije. Kao što smo napisali u Promemoriji, cjelokupna javnost u BiH treba znati koji su nam ciljevi, a to je da želimo općinu Travnik urediti kao gradsku zajednicu po načelu jedinstvenoga gradskog i upravnog područja u kojoj svi konstitutivni narodi i građani koji žive u Travniku imaju pravo birati i biti birani kroz izborna područja u kojima se jamči kako minimalna, odnosno maksimalna nacionalna zastupljenost, tako i teritorijalna reprezentativnost s čitavog područja Travnika. Kao što Bošnjaci u Mostaru žele zaštititi određena prava koja misle da im mogu biti ugrožena, jednako tako želimo da se promatra i zahtjev Hrvata Travnika da zaštite svoja prava. U praksi, osnovni principi jednakopravnosti naroda nije zastupljen ovaj put na štetu hrvatskoga naroda. Pitanja Travnika i Mostara po mnogočemu su u praksi jednaka. Naime, u ovom trenutku načelnik općine Travnik može biti samo onaj kojeg Bošnjaci izaberu, odnosno SDA.•

Ključne riječi

Komentara 1

SI
sisoje
11:24 04.06.2020.

Ova cura ne poznaje stvarna dešavanja 92-95 u Lašvanskoj dolini.

Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije